Tweet
Komponente treniranosti poredane su hijerarhijski pa tako prvo slijede bazične antropološke karakteristike sportaša, zatim specifične sposobnosti, osobine i znanja sportaša, pa situacijska uspješnost sportaša te na kraju natjecateljski rezultat.
Prvi dio ovog višedjelnog članka odnosit će se na bazične antropološke karakteristike (BAKS) sportaša koje su nabrojane na slici ispod.
[ATTACH=CONFIG]11007[/ATTACH]
Bazične antropološke karakteristike predstavljaju osnovne ljudske kapacitete koji omogućavaju optimalan rad organa u organizmu. Naravno, jako su bitne za razinu treniranosti jer od njih sve kreće. Kao što želite da Vaša kuća stoji na čvrstim temeljima tako želimo osigurati sportašu kvalitetne temelje na kojima ćemo uspješno gradit njegovu karijeru.
[ATTACH=CONFIG]11008[/ATTACH]
Zdravstveni status
Najosnovnija stvar u sport je biti zdrav. Ako nismo optimalnog zdravlja, ne samo da nećemo moći iskoristit maksimalno trenažni proces što će umanjiti mogućnosti postizanja vrhunskih rezultata nego ćemo i biti skloniji ozljedama lokomotornog sustava koje su danas, nažalost, svakodnevnica. Stručni tim liječnika mora biti prisutan u sportskoj pripremi, bilo profesionalnih ili amaterskih, sporaša te mu omogućiti konstantnu kontrolu i poboljšanje zdravlja. Trener također ima svoju ulogu u sportaševom zdravlju jer on je taj koji odlučuje o opterećenju, metodama rada te mnogim drugim stvarima koje mogu vrlo lako narušit zdravlje sportaša.
[ATTACH=CONFIG]11009[/ATTACH]
Morfološke karakteristike
Pod morfološke karakteristike spada somatotip sportaša te antropometrijske mjere. Somatotip nam govori o građi tijela, odnosno hoće li sportaš trebati promjeniti sastav svoga tijela kako bi što bolje mogao funkcionirati u svom sportu. Neki sportovi zahtjevaju nizak postotak tjelesnih masti, poput sprintera i dizaca utega u nižim kategorijama, dok je u drugim sportovima, poput superteških kategorija u sportovima snage, dozvoljeno, čak i poželjno imati veći postotak masti.
U nekim pak sportovima poželjno je imati duže ekstremitete rad boljeg iskorištavanja sile koju mišić proizvede te same efikasnosti izvedbe dok u drugim, većini sportova snage (powerlifting, olimpijsko dizanje utega), kraći ekstremiteti mogu biti superiorniji.
Ono što valja napomenuti jest to da na neke morfološle karakteristike možemo utjecati treningom dok na druge ne možemo nikako utjecati. Treningom možemo utjecati na razvitak mišićne mase i smanjenje potkožnog masnog tkiva no nikako ne možemo utjecati na longitudinalnu i transverzalnu dimenzioniranost skeleta. Na temelju antropoloških mjera određujemo udio ektomorfne/mezomorfne/endomorfne građe u sportaša.
Kada mjerimo i procjenjujemo morološke karakteristike kod djece i mladih sportaša koji još nisu završili svoj razvoj, moramo imati na umu biološke procese koji vrlo lako i brzo mogu promjeniti neke od spomenutih karakteristika.
[ATTACH=CONFIG]11010[/ATTACH]
Funkcionalne sposobnosti
Kad spominjemo funkcionalne sposobnosti, onda mislimo na energetske sustave organizma. One su od visoke važnosti jer ukoliko nisu na razini, utjecat će negativno na taktičku efikasnot sportaša.
Aerobne sposobnosti, anaerobni laktatni te nelaktatni kapacitet spadaju u tu grupu. Aerobna sposobnost će nam omogućiti energiju za sve aktivnosti niskog i umjerenog inteziteta gdje organizam može opskrbiti mišiće i ostale organe dovoljnom količinom kisika za rad. U slučaju rada visokog inteziteta dolazi do aktivacije glikolitičkog ili fosfagenog sustava zbog nemogućnosti organizma da omogući dovoljnu količinu kisika potrebnu za rad.
Na razvoj ovih sposobnosti može se uspješno djelovati no treba znati kako i kada, jer dokazano je da djeca imaju veću mogućnost za razvoj aerobnih sposobnosti. Tek nakon spolnog sazrijevanja valja pristupiti treningu za razvoj anaerobnih kapaciteta pošto djeca nisu dovoljno sposobna za dobivanje energije iz anaerobnih izvora.
Osjetiljive faze za razvoj izdržljivosti su u razdoblju od 8. do 10. godine u oba spola. Između 12. i 14 godine djevojčice prolaze kroz drugu najosjetljiviju fazu dok dječaci u nju ulaze tek između 15. i 16. godine života.
[ATTACH=CONFIG]11011[/ATTACH]
Motoričke sposobnosti
Vjerujem da neke od ovih sposobnosti već svi dobro znamo te da smo se u životu već susreli sa njima u treningu. Neke od njih smo trenirali nesvjesno, neke namjerno dok smo na neke, makar jako bitne, obraćali jako ili gotovo nimalno pozornosti. Za početak valja reći kako se neke motoričke (kvantitativne) i funkcionalne sposobnosti znaju nazivati kondicijskim sposobnostima.
Zatsiorsky je opisao motoričke sposobnosti ovako:
"Motoričke sposobnosti su oni aspekti inteziteta i ekstenziteta motoričke aktivnosti koji se mogu opisati jednakim parametarskim sustavom, izmjeriti i procjeniti identičnim skupom mjera i u kojima djeluju analogni fiziološki, biokemijski, morfološki i biomehanički mehanizmi" Dragan Milanović:Teorija i metodika treninga (prema Zaciorskom,2002).
Bez motoričkih znanja i sposobnosti ne bi mogli obavljati nikakve kretnje stoga su od velike važnosti za cijeli ljudski rod. Kad smo se rodili, nismo odmah skočili na noge i prohodali. Što smo prvo počeli učiti kao beba? Ne, nije puzanje. Valjanje. Prvo smo naučili valjati se sa trbuha na leđa i obrnuto. Nizgled jednostavna kretnja zapravo je složena. Prvo smo trebali htjeti se okrenuti i tako potaknuti živčane stanice na rad. One su dalje pokušale aktivirati mišiće potrebne da se ta kretnja izvede. Nakon velikog broja pokušaja to smo uspjeli izvesti zato što su nam se mišići ojačali i u dovoljnoj količini aktivirali kako bi nam omogućili tu kretnju. Sada kad smo se okrenuli u jednom smjeru, valja to ponoviti u drugom. Iako je motorički pokret drugačiji, lakše ćemo ga naučiti jer ćemo moći iskoristiti prethodno naučena znanja.
Motoričke sposobnosti možemo podjeliti na kvalitativne i kvantitativne. Kvalitativne su koordinacija, ravnoteža, agilnost i preciznost dok su kvantitativne snaga, brzina, fleksibilnost i izdržljivost. Sve sposobnosti, pa tako i sve motoričke, imaju svoju osjetljivu fazu u kojoj je najbolje primjeniti određeni trening za razvoj iste.
Neke od motoričkih sposobnosti i njihove osjetljive faze:
Snaga
Mnogi ljudi misle kako koristeći opterećenja za razvoj snage kod mladih sportaša može uzrokovati usporavanjem rasta i razvoja, što nije točno. (Malina, 1994, prema Faigenbaum, 2000) Bitni je znati da je bolje podcijeniti trenutnačne mogućnosti nego ih precijeniti i riskirati ozljedu.
- između 7. i 19. godine apsulutna snaga konstantno raste u dječaka dok relativna snaga najviše raste od 13. do 14. godine
- od 12. do 15. godine statična snažna izdržljivost brže raste u dječaka nego djevojčica dok u dinamičkoj snazi nema razlike iako nakon 15. godine dječacima snaga nastavlja s razvojem
Koordinacija
Jedna od najvažnijih komponenti u treningu djece. Jako je bitno iskoristit osjetljivo razdoblje za razvoj ove sposobnosti jer kasnije u životu ćemo moći manje utjecati na njen razvoj. Koordinacija može bit negativno povezana sa naglim rastom (Wolansky i Parizkova, 1976;Malina 1994) i razvojem no to treba uočiti i za to primjeniti potrebne mjere u treningu.
- senzitivne faze su između 7.-14. godine sa najosjetljivijom fazom od 10. do 13. godine.
Fleksibilnost
Odgovarajuća razina fleksibilnosti u zglobovima potrebna je radi omogućavanja sigurnog izvođenja motoričkih zadataka. Također nam omogućava manji rizik od ozljeda lokomotornog sustava.
- treba ju primjenjivati pojačano između 6. i 13. godine
Brzina
Kako bismo razvijali brzinu moramo stvorit preduvjet za istu, a to su razvijenost mišićnog i vezivnog tkvia te živčanog sustava.
- senzitivne faze kod djevojčica su između 7. i 11. godine te traje do 14. godine nakon koje stagnira ukoliko se ne radi na razvoju.
- senzitivne faze kod dječaka su između 7. i 9. godine, ali se kod njih brzina nastavlja razvijati do 18. godine života.
[ATTACH=CONFIG]11012[/ATTACH]
Kognitivne sposobnosti
Kada tek krenemo sa treningom postoji puno učenja različitih zadataka. Ponekad nam je teško nešto naučit, a ponekad to napravimo bez problema. To ovisi o složenosti zadatka te kada ga naučimo, koristimo ga kao da smo ga znali cijeli život. Potrebno je 300-500 pravilnih ponavljanja kako bismo stvorili novi savršeni motorički program u kinetičkoj memoriji.
To sve nam omogućuju kognitivne sposobnosti. One omogućavaju prijem, pohranu, obradu i korištenje motoričkih informacija. Kognitivni procesi su percepcija, pažnja, predočavanje, mišljenje i pamćenje. Iz nabrojanoga možemo odmah uočiti kako su ove sposobnosti od iznimne važnosti, ne samo u treningu, nego i u redovnom životu.
[ATTACH=CONFIG]11013[/ATTACH]
Konativne dimenzije
Važne su na natjecanju za kontroliranje emocionalnog stanja zbog uzbuđenosti, za kvalitetnu mikrosocijalnu adaptaciju sportaša na mjestu u ekipi te za motivaciju koja je prijekopotrebna za trud i volju za treningom.
Struktura ličnosti se može promjeniti i u svakom je trenutku u interakciji sa zbivanjima i utjecajima okoline u kojoj se nalazimo.
Zaključak:
Čitajte i učite, pogotovo ako ste sam svoj trener, jer to će Vam omogućiti optimalan razvoj svega što poželite ostvarit u životu. Bazične antropološke karakteristike sportaša su osnova svega i bez njih ne ide. Trebaju se znati i iskoristiti što je više moguće. Do sljedećeg čitanja. Pozdrav i budite pametni u treningu!
Literatura:
Teorija i metodika treninga, Prof. dr. sc. Dragan Milanović
Uvod u osnovne kineziološke transformacije, dr.sc Damir Sekulić, dr. sc. Dušan Metikoš
