motiva.jpg

Koliko smo se puta zatekli situaciji u kojoj radimo nesto samo zato sto to "moramo" raditi? U životu uvijek možemo birati između dvije stvari: hoćemo li nešto napraviti ili nećemo. Kada radimo nešto što mislimo da "moramo", to često negativno utječe na naše doživljavanje situacije pa tako i motivaciju.

Primjera radi, ranojutranje ustajanje zbog obavljanja treninga ponekad je neugodna situacija. Ako mislimo da to "moramo" napraviti ispast će da nemamo nikakvih drugih opcija, no ustvari imamo. Možemo ne otić na trening, zakasnit, ne trudit se previše na treningu što će rezultirat slabijem efektu treninga te padu motivacije zbog losih rezultata treninga.

"Problem" je potrebno sagledati sa druge strane, "Zašto radim to što radim?" ili "Zašto se budim rano kako bih odradio trening?". Odgovor je: "Zato što mi to omogućuje ostvarivanje mog zadanog cilja".

Ako situaciju sagledamo tako, pozitivno ćemo utjecat na vlastitu razinu motivacije.

Sagledavanjem situacija tim načinom preuzimamo odgovornost za svoje postupke, te tako imamo osjećaj kontrole nad odabirima i razlozima zašto nešto radimo.

depres.jpg

Motivirani sportaš će, uzmimo pretpostavku da oba sportaša imaju istu/sličnu razinu kondicijske pripremljenosti te TE-TA znanja i vještina, daleko bolje napredovati od manje motiviranog, jer će biti spreman na češće i dulje treniranje visokim intenzitetom. Čak će i sam, van treninga, vježbati. Manje motivirani sportaš će pak odraditi zadano i završiti s treningom. O tome govori i "jednadžba uspjeha":

USPJEH= (ZNANJE + SPOSOBNOSTI) x MOTIVACIJA

Na motivaciju utječe nekoliko faktora, a to su individualna motivacijska struktura pojedinca i okolina u kojoj se pojedinac nalazi. Prvi faktor nam govori što motivira pojedinca, da li je to status, novac, napredak, usavršavanje dok nam drugi objašnjava kako na pojedinca utječe trener, društvo, publika na natjecanju, mediji ili atmosfera.

Za postizanje željene atmosfere koja će podići razinu motivacije uvelike je zaslužan trener. Trener1 je taj koji mora omogućit sportašu da razvije sposobnosti i znanja do što više moguće granice,a za to je potrebna visoka razina motivacije.

Motivacija je složena pojava,te postoje više teorija, a jedna od najpoznatijih je Maslowljeva hijerarhijska teorija motivacije. Maslow smatra kako svi mi imamo neke ciljeve koje želimo postići te ako ih postignemo doživljavamo ih kao pozitivno iskustvo (kao nagradu) dok negativno ih doživljavamo ako ne uspijemo postići željeni cilj (frustracija, kazna).

Razumijevanjem ciljeva možemo razumijeti pojedinca i njegovo ponašanje. Prema Maslowu, motivi i potrebe hijerarhijski su organizirani pa tako idu od osnovnih potreba koje moramo, bar donekle, zadovoljit ukoliko želimo razvijat složenije potrebe na višim razinama.

malsowljevahijerarhijskapodjelamotiva.png

Neovisno o razini motivacije, možemo biti intrizično ili ekstrizično motivirani. Intrizična motivacija je motivacija koja se javlja „iznutra“ tj osjećajem zadovoljstva kojeg donosi sudjelovanje u nekoj aktivnosti. Ekstrizična motivacija je motivacija koja se javlja kada sudjelujemo u nekoj aktivnosti zbog nagrada koje ćemo ostvarit ako budemo najbolji ili zbog izbjegavanja kazne koju ćemo dobit ako nešto ne odradimo.

Budite vedri i gledajte na svijet i situacije oko sebe pozitivno. Vjerujte mi, Vaši će se rezlutati sigurno popraviti, a Vi ćete bit zadovoljni postignutim, te zadovoljniji samim sobom!


1. Duda, J.L & Balaguer, I. 1999. ln: LIDOR, R. & BAR-ERLI, M. (eds). Sport Psychology: Linking Theory and Practice. Morgantown, WV: Fitnes information Technology. Towar an integration of model of leadership with a contemporary theory of motivation.