Obavezno pročitati

Collapse
No announcement yet.

Proteini - bjelančevine

Collapse
This is a sticky topic.
X
X
  • Filter
  • Vrijeme
  • Show
Clear All
new posts

  • Proteini - bjelančevine

    Bjelančevine (proteini)


    Kuću gradi opeka, a naše tijelo izgrađuju bjelančevine - proteini.


    http://hr.wikipedia.org/wiki/Proteini

    Objavljeno:
    25.12.2003.

    Bjelančevine su tvari koje najbolje označavaju sve oblike živih organizama.

    Bjelančevine su vrlo karakteristične i njihove značajke određene su brojem i slijedom aminokiselina u lancu.

    Osnovni su građevni elementi svakoga, pa i najsitnijega djelića našega tijela
    , ulaze u sastav protoplazme svake žive stanice (nositelja svih životnih funkcija) i uključene su u važne biokemijske procese u stanicama.

    Izgradnju i obnovu organizma ne mogu vršiti niti ugljikohidrati niti masti, nego samo bjelančevine koje je neophodno svakodnevno unositi prehranom.


    Najvažnije uloge koje imaju u organizmu su:

    * izgradnja i obnova mišićnog tkiva i stanica organizma,
    * rast kose, noktiju, kože,
    * izgradnja hormona koji "dirigiraju" svim tjelesnim funkcijama,
    * izgradnja enzima bez kojih nema nikakve aktivnosti (razgradnja organske tvari),
    * poboljšanje imunološkog sustava, tj. stvaranje antitijela koja štite tijelo od bolesti,
    * obnova hemoglobina koji prenosi kisik,
    * transport nutrijenata (hranjivih tvari) putem krvi u stanicu,
    * održavanje acido–bazne ravnoteže u krvi i normalne raspodjele vode u tijelu,
    * izvor su energije kada u organizmu nema dovoljno drugih energenata (ugljikohidrata i masti).

    Podsjetnik za one koji vole brojčane podatke

    * 1 g bjelančevina iz hrane oslobađa energiju od 4 kcal (17 kJ) - preporučuje se energiju namiriti iz ugljikohidrata i masti, a bjelančevine nadoknaditi koliko je potrebno organizmu za izgradnju.
    * Bjelančevine čine oko 15% - 20% ukupne tjelesne mase odraslog čovjeka.

    Iako vam možda zvuči komplicirano, struka će reći da su bjelančevine…

    * Po svom kemijskom sastavu složeni su organski spojevi koji sadrže ugljik, vodik, kisik i dušik, a mnoge i sumpor i fosfor, a neke i željezo, jod, bakar, cink.
    * Sastavljene su od različitih aminokiselina, koje su međusobno povezane peptidnom vezom.
    * Bjelančevine biljnog i životinjskog podrijetla vrlo su složene i imaju raznovrsnu strukturu zbog mnogih kombinacija koje nastaju spajanjem dvadesetak različitih aminokiselina u lance raznih dužina.
    * Vrlo su karakteristične, i značajke bilo koje bjelančevine određene su brojem i slijedom aminokiselina u lancu.

    Zašto je važna ravnoteža dušika?

    Kako bi mogao sintetizirati vlastite bjelančevine, organizam treba dušik koji se ne može dobiti ni iz masti niti iz ugljikohidrata, nego samo iz bjelančevina. Stanje ravnoteže može se odrediti mjerenjem unesenog i izlučenog dušika.

    * Zdrava osoba ima ravnotežu dušika – izlučeno je onoliko dušika koliko je uneseno, tj. bjelančevine unesene hranom podmiruju sve potrebe pa tijelo gradi nove stanice i tkiva.
    * Kada je bilanca dušika negativna - udio izlučenog dušika veći je od unesenog, tj. u organizam se ne unosi dovoljno bjelančevina, tijelo mršavi i dolazi do smanjenja snage i radne sposobnosti. Mogućnost korištenja vlastitog tkiva važna je za preživljavanje u uvjetima kada hrana ne osigurava dovoljno bjelančevina, ali ako takvo stanje potraje duže vrijeme, postaje opasno po život.
    * Ljudi ne mogu višak bjelančevina pohraniti kao bjelančevine, nego one sagorijevaju i pretvaraju se u energiju ili pohranjuju u obliku glikogena ili masti, pa ih treba uzimati svakodnevno. Kada je bilanca dušika pozitivna – udio izlučenog dušika manji je od unesenog, tj. hranom se unosi količina bjelančevina koja je veća od dnevnih potreba – višak bjelančevina organizam mora metabolizirati...

    U prehrani je važna podjela bjelančevina prema njihovu aminokiselinskom sastavu

    U obrocima treba planirati kombinacije - biljnih i životinjskih bjelančevina ili mahunarki i žitarica.

    Esencijalnim aminokiselinama nazivamo aminokiseline koje organizam nije u mogućnosti sintetizirati (sam stvoriti) niti iz jedne tvari, nego ih mora unijeti hranom. Svaki nedostatak esencijalnih aminokiselina znači da se bjelančevine ne mogu u potpunosti izgraditi u količinama potrebnim za izgradnju organizma. Od 21 aminokiseline, osam (za djecu deset) je esencijalno.

    Ostale organizam može sam proizvesti ako dobiva dovoljno hranjivih tvari, pa ih zovemo neesencijalnima aminokiselinama.
    Esencijalne amino kiseline Neesencijalne amino kiseline
    Izoleucin Alanin
    Leucin Asparagin
    Lizin Asparaginska kiselina
    Metionin Cistein*
    Fenilalanin Glutaminska kiselina
    Treonin Glutamin
    Triptofan Glicin
    Valin Prolin
    Arginin ** Serin
    Histidin ** Tirozin *


    *uvjetno esencijalna aminokiselina
    **esencijalne aminokiseline za djecu

    Namirnice životinjskoga podrijetla - mlijeko i mliječni proizvodi, sve vrste mesa, peradi i ribe te jaja sadrže sve esencijalne aminokiseline pa zato govorimo o potpunim bjelančevinama ili kvalitetnim visokovrijednim bjelančevinama.


    Namirnice biljnog podrijetla prema sastavu su nepotpune bjelančevine i ne sadrže sve esencijalne aminokiseline
    , pa ih je potrebno međusobno pravilno kombinirati. Najvažniji izvor biljnih bjelančevina su mahunarke (soja, grah, leća, grašak), žitarice (riža, pšenica) i orašasti plodovi: lješnjaci, bademi i orasi, dok je zeleno povrće i voće siromašno bjelančevinama.
    Obroke planirajte tako da kombinirate namirnice biljnog i životinjskog podrijetla, npr. mlijeko i žitarice, meso i rižu, jaja i mahunarke, tjesteninu i sir…ili namirnice biljnog podrijetla – žitarice s mahunarkama, npr. rižu i grašak, orašaste plodove i mahunarke, kukuruz i grah, tjesteninu i grah, soju i sjemenke, slanutak i sezam - kako biste postigli optimalan sastav aminokiselina.
    Što znači oznaka BV - biološka vrijednost bjelančevina?


    * BV - predstavlja mjeru iskoristivosti bjelančevina, tj. sposobnost unesene bjelančevine da se nakon što se probavi, u potpunosti prevede u tkivne bjelančevine.
    * BV- ovisi o sadržaju esencijalnih aminokiselina – što su bjelančevine po sastavu aminokiselina sličnije bjelančevinama ljudskog organizma, biološka vrijednost im je veća.
    * BV 100% - znači da se takve bjelančevine nakon probave gotovo u potpunosti iskorištavaju u organizmu.
    * Maksimalnu BV - (BV blizu 100%), imaju proteini sirutke i majčina mlijeka, proteini jaja (BV blizu100%) i proteini govedine (BV 80%), a zatim slijedi kazeinat (BV oko 80%), sojin protein (BV 70%), protein pšeničnog brašna (BV 50%).
    * BV biljnih bjelančevina niže su vrijednosti jer su biljne bjelančevine deficitarne s ponekom esencijalnom aminokiselinom ili je imaju u nedovoljnim količinama.

    Smjernice za zdravu prehranu pokazuju da…

    * Energetski udio bjelančevina u strukturi obroka odraslih osoba treba biti oko 12%, a za djecu i sportaše oko 15% do 20% sveukupno unesene energije.
    * Dnevne potrebe za bjelančevinama za odraslu osobu iznose oko 0,8 grama bjelančevina/kg tjelesne mase.
    *
    Dnevne potrebe za djecu i mlade u vrijeme intenzivnog rasta iznose oko 1 - 1,5 grama bjelančevina/kg tjelesne mase, a za dojenčad oko 2 grama bjelančevina/kg tjelesne mase.
    * Treba povećati unos bjelančevina biljnoga podrijetla, i to u odnosu 2/3 biljnih prema 1/3 bjelančevina životinjskog podrijetla jer suviše životinjskih bjelančevina u tijelo unosi i neželjene tvari, kao kolesterol i masnoće.
    * Pri izboru mesa prednost treba dati mesu peradi (piletina, puretina) zbog kvalitete bjelančevina, niske energetske vrijednosti i nižeg sadržaja kolesterola, a samo povremeno konzumirati svinjetinu, teletinu, junetinu, govedinu.
    * U obrocima treba planirati kombinacije - biljnih i životinjskih bjelančevina ili mahunarki i žitarica. Piletina, puretina, tunjevina, svinjetina, govedina, sardine, šunka, kobasice, hrenovke, jaja, sir, sjemenke suncokreta i sezama, lješnjak, soja, suhe mahunarke imaju sadržaj bjelančevina između 8 i 32%.
    * Treba pripaziti da se bjelančevine ne unište nepravilnom toplinskom obradom i time smanji njihova iskoristivost u organizmu. Pretjerano visoka temperatura kroz duže vrijeme smanjuje iskoristivost bjelančevina i do 80%.

    Bjelančevine nisu statične - one se u svakom trenutku razgrađuju i ponovno izgrađuju u svakoj našoj stanici. Važno je znati unijeti dovoljno bjelančevina svakodnevnom prehranom – ni previše ni premalo – da se održi ravnoteža između razgradnje i izgradnje, što možemo nazvati i pravom umjetnošću.



    Autor: Andreja Strelec Dučak
    Last edited by kelly; 22-01-12, 13:44.
    pobjednici traže načine a gubitnici razloge

  • #2
    Re: Proteini - bjelančevine

    http://hr.wikipedia.org/wiki/Bjelan%C4%8Devine
    pobjednici traže načine a gubitnici razloge

    Comment


    • #3
      Re: Proteini - bjelančevine

      http://www.building-body.com/Sto-je-bio ... teina.html
      pobjednici traže načine a gubitnici razloge

      Comment


      • #4
        Re: Proteini - bjelančevine

        Vidiš ode piše da je jogurt i mlijeko dobar izvor proteina ,a svi ih izbjegavaju zašto to?
        Menky je napisao...
        Pozdrav novi sam na forumu...Imam 18 godina prijašnja visina tačnije prije 8 mjeseci bila je 2.01 a sada je 1,94,a kilaža je bila 70 sad je 80 kg.

        Comment


        • #5
          Re: Proteini - bjelančevine

          miljeko je loše zbog mliječne masti,a i dosta ljudi imaju problema s probavom laktoze-šećera u mlijeku koji spada u "loše" UH....al mislim da me neće uništit 2 dcl malomasnog mlijeka ujutro

          Comment


          • #6
            Re: Proteini - bjelančevine

            Prvotno napisano od Celtic
            miljeko je loše zbog mliječne masti,a i dosta ljudi imaju problema s probavom laktoze-šećera u mlijeku koji spada u "loše" UH....al mislim da me neće uništit 2 dcl malomasnog mlijeka ujutro
            ovo s teskocama u probavi sam i ja skuzio da mi dolazi od trajnog mlijeka (a ne od laktoze kako sam mislio), uzmi obrano svjeze mlijeko, Vindija recimo (samo da nije dukat) pa ces vidit skroz drugu pricu
            "Ako te prihvatim onakvim kakav jesi, učinit ću ti loše. Međutim, ako se prema tebi odnosim kao da si ono što si sposoban postati, pomoći ću ti da to postaneš." Johann Wolfgang Goethe

            Comment


            • #7
              Re: Proteini - bjelančevine

              Količina bjelančevina ne smije prelaziti 30 grama u jednom obroku jer više organizam ne može iskoristiti.
              Mislim ovo bi se trebalo odnosit na ljude koji nisu u bb-u? jel tako?

              Treba povećati unos bjelančevina biljnoga podrijetla, i to u odnosu 2/3 biljnih prema 1/3 bjelančevina životinjskog podrijetla
              E sad i dalje se nadam da se odnosi na ljude izvan BB-a

              cudi me sta niko dosad nije komentirao ovo
              nakon deset minuta rasprave s vegetarijancem....
              x:''biljke koristim kao izvor proteina normalno''
              j:''pa i ja meso koristim kao izvor ugljikohidrata''
              hhhh

              Comment


              • #8
                Re: Proteini - bjelančevine

                kad već quotaš onda barem quotaj do kraja rečenicu pa ćeš skužit zašto nitko nije komentirao.

                Comment


                • #9
                  Re: Proteini - bjelančevine

                  Nedavno sam pricao sa profesoricom iz fiziologije i kaze da u PWM tijelo moze apsorbirat otprilike pola tjelesne tezine (u gramima naravno) proteina.

                  Comment


                  • #10
                    Re: Proteini - bjelančevine

                    Prvotno napisano od 5q4t
                    Nedavno sam pricao sa profesoricom iz fiziologije i kaze da u PWM tijelo moze apsorbirat otprilike pola tjelesne tezine (u gramima naravno) proteina.

                    hmmm?pa donekle bi se i složio sa ovom tvrdnjom,mislim svi znamo da je poslije vježbanja pojačana sinteza proteina(za one koji ne znaju to je proces kojim ćelija gradi proteine)...i čitao sam jako puno o tome da baš poslije vježbanja treba unijeti što veće količine proteina jer upravo tada tijelu i najviše treba proteina jer ih upija kao spužvu...otprilike oko 40g,neki BB-i idu i do 60g P....ali za čovjeka koji nije na kemiji,po meni je idealno poslije vježbanja nekih 40g P...ne znam,dosta sam raspravljao sa frendovima o tome,i nekako mi je jedna mjerica malo,tih 24-25g P bi trebalo podebljati baš iz razloga što tada upijaju mišići puno više.

                    Comment


                    • #11
                      Re: Proteini - bjelančevine

                      Prvotno napisano od 5q4t
                      Nedavno sam pricao sa profesoricom iz fiziologije i kaze da u PWM tijelo moze apsorbirat otprilike pola tjelesne tezine (u gramima naravno) proteina.
                      Pa to mi govorimo već dugo: u PWM stavljaš 0,5g P po kg i 1g Dex po kg. S time da bi to trebalo ići po kg bezmasne tjelesne mase, znači kad odbijemo salo.
                      pobjednici traže načine a gubitnici razloge

                      Comment


                      • #12
                        Re: PROTEINI - BJELANČEVINE

                        http://www.building-body.com/Protein...nog-mozga.html
                        pobjednici traže načine a gubitnici razloge

                        Comment


                        • #13
                          Re: Proteini - bjelančevine

                          "Obroke planirajte tako da kombinirate namirnice biljnog i životinjskog podrijetla, npr. mlijeko i žitarice, meso i rižu, jaja i mahunarke, tjesteninu i sir…ili namirnice biljnog podrijetla – žitarice s mahunarkama, npr. rižu i grašak, orašaste plodove i mahunarke, kukuruz i grah, tjesteninu i grah, soju i sjemenke, slanutak i sezam - kako biste postigli optimalan sastav aminokiselina."

                          treba li onda brojati i proteine životinjskog podrijetla, ako jedem u kombinaciji koja se ovdje preporuca (npr. rižu i grašak, orašaste plodove i mahunarke, kukuruz i grah)?

                          Comment


                          • #14
                            Re: Proteini - bjelančevine

                            sve se broji, bili oni iz povrća, iz mesa, iz mliječnih proizvoda.. protein je protein

                            Comment


                            • #15
                              Re: Proteini - bjelančevine

                              pa ne broje se svi, samo proteini iz mlliječnih proizvoda, jaja i mesa, ostalo ima nepotpune bjelančevine

                              Comment

                              Working...
                              X