Announcement

Collapse
No announcement yet.

Uz pomoć HR Vlade ćemo sijati GMO hranu, ali ju nećemo označavati na deklaraciji

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts

  • Uz pomoć HR Vlade ćemo sijati GMO hranu, ali ju nećemo označavati na deklaraciji

    GMO.jpg

    Dok se očekuje potvrda prijedloga Europske komisije da svaka zemlja sama odlučuje hoće li dopustiti uzgoj GMO-a na svom teritoriju, u Hrvatskoj se još uvijek itekako vode bitke o potrebi proizvoda koje je William Engdahl nazvao sjemenom zla.

    Hrvatska Vlada je 29. ožujka 2012. uspješno donijela uredbu:

    O izmjeni i dopunama o razini genetski modificiranih organizama ispod kojih proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme.

    U kampanji za pristup Europskoj uniji nisu se spominjali potencijalni problemi genetički preinačenih usjeva i od njih dobivene hrane, unatoč tomu što je 80% građana protiv GMO-a. Sada nam je, mogli bismo reći potiho, došla uredba o neisticanju GMO-a. Je li bivša Vlada pripremila put ka tome, a ova nova nije imala vremena reagirati, nije više ni bitno jer uredba je donesena. Pitanje je vrijedi li ideja da svaka Vlada mora raditi u korist svojih građana?

    Podsjetimo da se saborski Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno očitovao da želi Hrvatsku slobodnu od GMO-a i da se razvoj Hrvatske temelji na ekološkoj poljoprivredi i turizmu, da 18 županija ne želi genetski modificirane organizme, te praktički želi Hrvatsku slobodnu od GMO-a.

    No unatoč svemu ova Uredba sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

    – Odluka Komisije od 17. lipnja 2011. godine o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog kukuruza MON 89034 × MON 88017 (MON-89Ø34-3xMON-88Ø17-3) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća.

    Šifre MON 89034 i MON 88017 označavaju GMO sjeme multinacionalne kompanije Monsanto, a ovom odlukom je dakle propisano da na proizvodima koji sadrže kukuruz ne treba isticati da je riječ o GMO sorti. Monsanto nije jedini na popisu uredbe, tu je i GMO sjeme kompanija Pioneer/Dow, AgroSciences, Bayer Crop Science, Syngenta Seeds.

    Monsanto Hrvatska d.o.o.

    Monsanto se pokazao kao najokrutniji i najveći igrač u lobiranju prema znanstvenicima i političarima. Prve pobjedničke kockice bacili su u SAD-u, tako što su izlobirali da se dopusti patentiranje genetski modificiranog sjemena.

    Monsanto u Hrvatskoj: Monsanto d.o.o.
    Vrlicka 30
    Zagreb 10 000
    Tel: 00385 1 3843065
    Fax: 00385 1 3841 063

    To znači da je Monsanto vlasnik svog kukuruza u Hrvatskoj koji u budućnosti bude prihvatio karakteristiku modificiranog MON 89034 × MON 88017.

    Prihvaćanje karakteristika se događa putem križanja naših postojećih vrsta kukuruza s njihovim modificiranim. Ako se pojavi novo sjeme, što se događa svake godine, a u tom novom sjemenu bude dio genetske strukture MON 89034 × MON 88017, oni postaju vlasnici tog sjemena. Čitava ova priča sjajno je objašnjena u filmu Food Inc. Roberta Kennera iz 2008. godine.

    Zahvaljujući WikiLeaksu procurile su mnoge informacije, pa tako i ona u kojoj američki ambasador u Parizu Craig Stapleton savjetuje Washingtonu da protiv svake članice EU-a koja se protivi uvođenju GMO-a počne trgovački rat, što dovoljno govori o značenju koje Monsanto ima američkoj vladi. Wiki navodi da je Amerika upoznata sa stavom hrvatskih građana koji se protive sadnji GM-usjeva i da u narodu vlada strah da će takvi usjevi biti zasijani bez njihova znanja.

    Također, Wiki prenosi Stapletonove riječi da se s približavanjem Hrvatske EU-u usklađuju zakoni s europskim normama i da postoji nada da će se srušiti ideja o Hrvatskoj slobodnoj od GMO-a, budući da će Hrvatska sigurno slijediti EU kada je u pitanju biološka sigurnost ili GMO. Zakon o hrani, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti potrošača zapravo su regulativni okviri za uvođenje preinačenih usjeva i hrane, jer ovako, bez te regulative, u Hrvatskoj je de facto na snazi zabrana sjetve takvog sjemena.

    Jedino što nas može ohrabriti su postignuti uspjesi susjedne Austrije, Slovenije i donekle Italije u suprotstavljanju stavu Europske unije.

    Argentinski model

    Poznat je primjer kako se Argentina pretvorila u velik znanstveni laboratoriji. Već petnaest godina dopuštena je sjetva “GM RoundupReady” (RR) soje. Argentinska vlada je u svom planu da izvuče zemlju iz duboke ekonomske recesije, 1990. restrukturirala svoju privredu na genetički modificiranoj soji, namijenjenoj izvozu.

    Znanstveni oslonac, jedini u prilog takvoj odluci, bili su “znanstveni” podaci vlasnika GM-soje, korporacije Monsanto. Argentina se zahvaljujući GM-usjevima privremeno izvukla iz financijske krize, ali GM-sorte su od početka bile pet posto manje rodne, uz to su se pojavile neke nove biljne bolesti, točnije njih 40, koje nisu postojale prije, a intenzitet se postojećih bolesti pojačao. Danas je u Argentini više od 56 posto ili 18,65 milijuna hektara oranica zasijano RR-sojom, koja je potpuno otporna na sve herbicide, osim na Monsantov totalni herbicid.

    Monsanto svoj uspjeh na tržištu može zahvaliti lobiranju u američkom kongresu, s ciljem da uz pomoć političkog pritiska, te putem patentom zaštićenog, skupog GM-sjemena i skupog herbicida, monopolizira svjetsku opskrbu hranom.

    Još jedino što visi u zraku u kojem se oplodnja i događa, jest je li se lobiranje dogodilo i u Hrvatskoj, te u čiju korist. Lobista ili lobiranih.

    “Sjeme zla” ipak u Hrvatskoj?

    Europska komisija predložila je da nacionalne vlasti same odlučuju hoće li dopustiti da se na teritoriju pod njihovom upravom uzgajaju genetski modificirani organizmi. Za svoju odluku ne moraju tražiti odobrenje EK, ali o njoj moraju obavijestiti ostale zemlje članice mjesec dana prije no što je stave na snagu. I dok se u EU čeka da promjenu Direktive odobre Vijeće EU i Europski parlament, Hrvatsku ujesen očekuje donošenje nacionalne strategije, koja već u startu predviđa koegzistenciju GMO-a i komercijalnih i ekoloških usjeva, piše Večernji list.

    Tako smo, prema riječima članice hrvatskog Vijeća za GMO Jagode Munić, sami sebi najveća opasnost. Zasad je, dodaje, jasno propisano da se sijanje dopušta samo u posebnim uvjetima i uz posebne dozvole.

    Stručnjak za genetiku, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo Marijan Jošt, pak, kaže kako to nije nikakva prepreka da upravo Vijeće za GMO, čija većina zagovara GMO, već za nekoliko mjeseci dopusti uzgoj bilo kakvih GM kultura u RH, iako ih kao nečlanica EU-a RH nema obvezu dopustiti.

    Teorije zavjere nekih protivnika GMO-a u RH idu čak toliko daleko da tvrde kako mnoge poljoprivredne površine u Slavoniji nisu očišćene od mina upravo kako bi dočekale Pioneer, Monsanto, BASF i druge kompanije s GM sjemenom. No, nesporno je da će se ulaskom u EU i na zajedničko tržište ta mogućnost povećati. Multinacionalne kompanije poput BASF-a ili Monsanta u Hrvatskoj već žestoko lobiraju među političarima i strukom kako bi si pripremile teren.

    “Nedavno dopušteni GM krumpir Amflora BASF-a opasan je jer ima gene za otpornost prema nekim antibioticima, o čemu su se već oglasili i WHO i EMEA”, upozorava Jošt. No, zagovornici GMO-a smatraju kako protivljenje GMO-u nije utemeljeno na znanosti nego na predrasudama.

    “Želio bih da Hrvatska u budućnosti više sudjeluje u razvoju GM tehnologija, kao i u primjeni više akumulativnih procesa koji će iz toga proisteći. Međutim, za aktualne GM kulture (soja, kukuruz) ne postoji pretjeran komercijalni interes jer zahtijevaju i razbijanje brojnih administrativnih (i mentalnih) barijera”, kazao je za Večernji list dr. sc. Zoran Zgaga iz Zavoda za biokemijsko inženjerstvo i član Vijeća za GMO. Dodaje kako je strah od GM proizvoda u RH neutemeljen, jer su ti proizvodi na europskom tržištu prošli najrigoroznije zdravstvene kontrole, a u RH se trenutačno mogu naći samo sporadično i u zanemarivim količinama.

    U Hrvatskoj su se u mrežu GMO – slobodnih regija Europe već povezale Sisačko-moslavačka i Varaždinska županija, a uskoro će im se pridružiti još neke.

    U odjeći H&M-a i C&A otkriven GMO

    Velika količina genetski modificiranog pamuka odaslana je iz Indije u europske tvornice. H&M je odlučio napraviti ‘organsku’ kolekciju upravo od spomenutog GM-pamuka.

    Indijske vlasti otkrile su da je dio pamuka označen kao ”organski” sadržavao genetski modificirane supstance. EcoCert i Control Union, organizacije zadužene za certifikaciju pamuka, novčano su kažnjene zbog tog propusta.

    Trgovačke kuće poput H&M-a i C&A prozvane su da prodaju robu deklariranu kao organsku, dok se u stvarnosti radi o GM-materijalu.

    H&M je čak priznao da je znao za provjere ispravnosti organskog pamuka u Indiji, no na svojim internetskim stranicama su objavili kako ”nema razloga vjerovati da je pamuk koji su nabavili iz Indije genetski modificiran”.

    Direktor Impetusa, nezavisnog laboratorija u Njemačkoj, rekao je za Finacial Times Deutschland kako oko 30 posto primjeraka koje su testirali sadrži genetski modificiran pamuk.

    http://razotkrivanje.net
    The only thing necessary for the triumph of evil is for good people to do nothing

  • #2
    Re: Uz pomoć HR Vlade ćemo sijati GMO hranu, ali ju nećemo označavati na deklaraciji

    Hehe već sam napomenuo o monsantu da su se ostavili proizvodnje novih molekula i krenili gmo,ako se sječaš razgovora,6 kemiskih tvrtki drma svijetom,i rekao sam da monsanto uzima pare svakome onome koji želi saditi gmo.
    A i vidim da se spominje basf,kad sam čuo ovu činjenicu ostao sam frapiran,oni su željeli saditi gmo krumpir i poslali su zahtijev odobrenja angeli merkel(neznam kak se točno piše) na neznam točko koliko hektara i ona ih je glatko odbila,nakon toga predsjednik basf je zatražio sastanak sa njom i u bebe joj reko mi zapošljavamo desetke tisuća znanstvenika za istraživanje ako vi nama ne odobrite sadnju i istraživanje gmo krumpira mi ćemo cijeli istraživački centar preselitii u sad,nakon toga zahtijev je odmah odobren!

    Comment


    • #3
      Re: Uz pomoć HR Vlade ćemo sijati GMO hranu, ali ju nećemo označavati na deklaraciji

      Pa ušli su u EU, i sad ući u Hr je najmanji problem. Iako nemoramo proizvoditi GMO, ipak ćemo jer netko će dobiti zasluge, netko debelo zaraditi ,a netko će pojesti doslovno govno - mi.
      The only thing necessary for the triumph of evil is for good people to do nothing

      Comment

      Working...
      X