Announcement

Collapse
No announcement yet.

Što ne znamo o masnoćama

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts

  • Što ne znamo o masnoćama

    Masnoće i kolesterol jesu za osobe koje su svjesne vrijednosti zdrave hrane dvije teme koje ih najviše zbunjuju, a to nije čudno. Jedan dan čujete daje margarin koristan za srce, a za tjedan dana čujete daje štetan. Godinama su vam govorili da ne jedete previše oraha jer sadrže puno masnoće, a sada najnovija istraživanja pokazuju da orasi mogu sniziti kolesterol. Da bi vas još više zbunili, vaš vam je liječnik nedavno rekao da je vaš sveukupni kolesterol nizak, ah da je vaš korisni (HDL) kolesterol prenizak i da ga trebate povisiti!

    Ako vas sve to zbunjuje, znajte da niste jedini. Ljudi mi često postavljaju pitanja o masnoćama i kolesterolu pa ću pokušati u ovom poglavlju odgovoriti na njih što je moguće jednostavnije.

    Zašto su masnoće tako loše?

    Kao prvo, želim naglasiti da masnoće nisu neprijatelj. Zapra¬vo, masnoće su važan dio čovjekova tijela. Žensko se tijelo sastoji od oko 25 do 35 posto masnog tkiva, a muško ga ima nekih 10 posto manje. Masnoća u tijelu ima nekoliko važnih uloga. Ona raznosi po tijelu u vodi topive vitamine (A, D, E i K) i opskrbljuje tijelo pričuvnom energijom u vrijeme gladi. Također štiti i izolira tjelesne organe, a bitna je i za proizvodnju spolnih hormona.

    Masnoća postaje problem tek kad je u tijelu ima previše. Prehrana bogata masnoćama povezuje se s povećanom opasnošću od obolijevanja od nekih vrsta raka, kao što je rak debelog crijeva i rektuma, rak prostate i recidiv raka dojke. Prehrana u kojoj ima previše masnoća također se povezuje s povećanim rizikom od srčanog napadaja i kapi. Prosječna američka prehrana vrlo je bogata masnoćama: Amerikanci konzumiraju gotovo 40 posto svojih dnevnih kalorija u obliku masnoće. Ministar za zdravstvo SAD-a i Odbor nacionalne akademije za znanost i prehranu prepo¬ručuju da ne bi trebalo konzumirati više od 30 posto od svih kalorija (koje unesete tijekom dana u organizam) u obliku mas¬noća. Drugi stručnjaci - pokojni dr. Nathan Pritkin i Dean Ornish - misle daje i 30 posto previše te preporučuju samo 10 do 15 posto masnoća u cjelokupnoj prehrani. Osobno bih bio sretan kad bi masnoće činile oko 20 posto svih kalorija koje unesemo u organi¬zam

    Što je kolesterol i kakve veze on ima s masnoćama?

    Kolesterol je voskasta, žućkasta tvar slična masti, koja nastaje prije svega u jetri te u nešto manjoj mjeri u crijevima i specijalizi¬ranim stanicama tijela. Kao i masnoće, i kolesterol je važan dio tijela. On je bitan za proizvodnju spolnih hormona, potreban je za sintezu D-vitamina te za proizvodnju staničnih membrana i mielin-skih ovojnica koje obavijaju živce.

    Osim što ga tijelo samo proizvodi, kolesterola ima i u nekim vrstama hrane. Na primjer, srednje veliko jaje sadrži oko 213 mg kolesterola, a hamburger od 90 g ima 76 mg kolesterola. Međutim, ne trebate dodatno jesti kolesterol kako biste zadovoljili svoje potrebe. Čak i da jedete hranu u kojoj uopće nema kolesterola, tijelo bi još uvijek proizvodilo dovoljno kolesterola da može nor¬malno funkcionirati. Neke vrste masnoća kojih ima u hrani mogu potaknuti tijelo na proizvodnju kolesterola.

    Slično kao i masnoće, kolesterol uzrokuje probleme samo onda kad ga ima previše. Prevelika količina kolesterola u krvi može potaknuti stvaranje ploča, tvari koje začepljuju arterije i sprječava¬ju normalno protjecanje krvi kroz tijelo. Ako se srčana arterija začepi komadićem ploče, može doći do srčanog napadaja.

    Američko udruženje za bolesti srca (The American Heart Association) preporučuje da ne jedete više od 300 mg kolesterola na dan.

    Kako znamo da visoki kolesterol uzrokuje srčane bolesti?

    Brojna opširna istraživanja potvrdila su povezanost između srčanih bolesti i kolesterola. U opširnom istraživanju, provedenom u 19 država uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije utvrđeno je da je u zemljama u kojima se konzumira najveća količina

    zasićenih masnoća, kolesterol u krvi bio najviši (obično više od 250 mg/dl), a isto tako i stopa srčanih oboljenja. U drugom istraživanju proučavale su se prehrambene navike triju grupa Japanaca (muškaraca). Prva je grupa živjela u Japanu i jela tradicionalnu japansku hranu koja sadrži malo masnoća. Drugu grupu činili su Japanci koji žive na Havajima i vjerojatno jedu havajsku hranu. Treću su grupu sačinjavali Japanci koji su se doselili iz Japana u San Francisco i vjerojatno jeli tipičnu američku hranu, koja je bogata masnoćama. Nakon deset godina. Japanci koji su živjeli u Japanu imali su najmanje kolesterola u krvi i najmanje srčanih bolesti. Oni koji su živjeli na Havajima imali su nešto više koleste¬rola i srčanih bolesti, ali oni koji su živjeli u San Franciscu imali su i jednoga i drugoga najviše. Istraživanja poput ovoga upućuju na izravnu povezanost između prehrane, kolesterola i srčanih bolesti.

    Kakva je razlika između »korisnog« i »štetnog« kolesterola?

    Kolesterol se mora u tijelu preraditi, tj. razgraditi u oblik koji tijelo može upotrebljavati i slati u stanice koje ga trebaju. Višak kolesterola pohranjuje se u pričuvu. Jetra prerađuje kolesterol u LDL (»štetni« kolesterol) ih lipoprotein niske gustoće (low density protein). LDL raznosi kolesterol u tkiva za proizvodnju staničnih membrana, obnavljanje i za proizvodnju spolnih hormona. Nešto LDL-a dalje sejrazgradi u HDL (»korisni kolesterol«) ili lipoprotein visoke gustoće (high density lipoprotein), koji odnosi suvišni kole¬sterol natrag u crijeva kako bi se izlučio iz tijela. Čini se daje LDL, koji je najveći raznositelj kolesterola u tijelu, glavni krivac za nastajanje pločastih naslaga. Dok LDL cirkulira s krvlju, on se veže na posebne receptore stanica koje ga trebaju. Kada stanice dobiju dovoljno kolesterola, one prestanu proizvoditi receptorska mjesta i tako LDL ostane u krvi. Istraživači su uvjereni da velika količina LDL-a u krvi može oštetiti unutarnji sloj na stijenkama arterija i tako uzrokovati aterosklerozu ili suženje arterija. Nova teorija kaže da slobodni radikali vjerojatno dovode do oksidacije LDL-a, a to stanice u stijenkama žila shvaćaju kao oštećenje i zato zovu u pomoć bijele krvne stanice zvane monociti. Te se stanice zalijepe za staničnu ovojnicu te privuku i druge stanice pa tako nastaje ploča (plak).

    Koliko iznosi zdrava količina kolesterola?

    Sveukupni kolesterol ispod 200 mg/dl smatra se idealnim, a od 200 do 239 njegova je granična vrijednost. Sve vrijednosti iznad te smatraju se povišenim kolesterolom. Ipak, povišeni sveukupni kolesterol još se uvijek može smatrati odgovarajućim ako je razina HDL-a dovoljno visoka:

    • Omjer između sveukupnog i HDL-kolesterola ne bi trebao prelaziti odnos 6:1. Zato ako netko ima sveukupni koleste¬rol 240, a HDL 60, omjer je 4:1, a to znači daje to u redu.
    • Idealan omjer između LDL-a i HDL-a trebao bi biti 3:1, a ne bi smio prelaziti 4:1. Na primjer, ako je LDL 120, HDL bi trebao biti 40 ili manje.

    Po mišljenju Američkog udruženja za bolesti srca (American Heart Association), čak i niska razina kolesterola može biti znak za opasnost ako je HDL suviše nizak. Zapravo, nedavna otkrića govore da ako razina HDL-a padne ispod 35, također se povećava opasnost od srčanog napadaja. Redovita tjelesna aktivnost, prehra¬na i dodatno uzimanje niacina mogu podići HDL.

    Što su trigliceridi?

    Trigliceridi su vrsta masnoća koje nalazimo u krvi i koje se mjere posebnim testom. Istraživanja pokazuju da razina trigliceri-da viša od 190 mg/dl za žene i viša od 400 mg/dl za muškarce može povećati opasnost od obolijevanja od srčanih bolesti.

    Kakva je korist od snižavanja kolesterola?

    Odgovor na vaše pitanje daje ispitivanje koje je 1984. g. izvršeno na 3800 muškaraca s povišenim kolesterolom. Muškarci su dobivah ili lijek za snižavanje kolesterola ih placebo. Skupina muškaraca koja je dobivala lijek snizila je kolesterol za 9 posto, a to je za 19 posto smanjilo rizik od srčanog napadaja, u usporedbi s grupom koja je dobivala placebo. Na osnovi rezultata tog istraživanja, za svakih 1 posto snižavanja kolesterola opasnost od srčanog napadaja opada za 2 posto. (To ne znači da ljudi trebaju uzimati lijekove za snižavanje kolesterola. Zapravo, u mnogim slučajevima pravilna prehrana i vitamini djeluju podjednako dobro i izazivaju manje nuspojava.)

    Dobre masnoće, loše masnoće vodič kroz masnoće u prehrani

    Nisu sve masnoća jednake. Ima mnogo različitih vrsta mas¬noća u hrani koju jedemo. Neke su od njih korisne, a neke vrlo opasne. U ovom odlomku opisat ću razne vrste masnoća - neke su dobre, neke loše, a neke grozne.

    Masnoće u prehrani dolaze u tri oblika: zasićene, polineza-sićene i mononezasićene masnoće. Te tri vrste masnoća razlikuju se po kemijskoj strukturi, to jest po broju molekula vodika. Što više molekula vodika masnoća sadrži, to je zasićenija. Polineza-sićene ili mononezasićene masnoće imaju manje molekula vodika.
    Masnoća veoma deblja: gram masnoće ima 9 kalorija, bez obzira na vrstu masnoće. (Proteini i ugljikohidrati imaju 4 g kalorija po gramu.)

    Zasićene masnoće

    Zasićene masnoće nalazimo prije svega u hrani životinjskog podrijetla, kao što su masni dijelovi govedine, svinjska mast ih salo, mliječni proizvodi od punomasnog mlijeka i janjetina. Manje zasićenih masnoća ima u piletini, ribi i nemasnim dijelovima govedine. Biljni su izvori zasićenih masnoća maslac od kikirikija i kokos. Zasićene su masnoće na sobnoj temperaturi u krutom stanju. Problem kod zasićenih masnoća jest to što one potiču tijelo na povećanu proizvodnju kolesterola, posebno štetnog ili LDL-ko-lesterola.

    OSOBNI SAVJET Pokušajte ograničiti uživanje zasićenih masnoća na manje od 10 posto od svih kalorija koje tijekom dana unesete u organizam. Jedite samo najmanje masne dijelove govedine i bijelo meso peradi, ah bez kože. Ribu pripremajte bez ulja. Pripazite na količinu! (Zdrav obrok mesa velik je približno kao snop igraćih karata.)

    Polinezasićene masnoće

    Polinezasićene masnoće nalazimo u biljnim uljima i margarinu dobivenom iz biljaka. Te su masnoće glavni izvor linoleične kiseline za tijelo, koja je neophodna za nastajanje stanica i normalno funkcioniranje živčanog sustava.

    Dokazano je da visoko polinezasićena ulja, kao što je ulje šafranike, kukuruzno i suncokretovo ulje, snizuju kolesterol u krvi. Međutim, neke vrste polinezasićenih ulja mogu zapravo povisiti kolesterol. Neka polinezasićena ulja i svi margarini prolaze postu¬pak zvan hidrogenacija kako bi ih se učinilo korisnima za pečenje i produžilo njihovu trajnost. Tim postupkom nastaju tvari zvane transmasne kiseline koje djeluju u tijelu kao zasićene masnoće, tj. potiču nastajanje kolesterola. Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu puno hidrogeniranih polinezasićenih ulja i margarin imaju višu razinu kolesterola nego oni koji ih ne jedu. (No, to ne znači da se trebate vratiti na maslac. Maslac je jednako tako loš, ako ne i lošiji.)

    Osim toga, prehrana bogata polinezasićenim uljem povezuje se s nekim vrstama raka i stvaranjem žučnih kamenaca. Nekoliko je istraživanja pokazalo daje polinezasićeno ulje podložno oksida-tivnim oštećenjima, procesima u tijelu koji su možda uzrok nekih vrsta srčanih oboljenja i raka.

    OSOBNI SAVJET Upotrebljavajte nehidrogenirana ulja. Kupujte samo nehidrogenirani, tekući margarin i štedljivo ga koristite. Dijetni margarin i tekući margarin sadrže manje transmasnih kiselina. Nemojte jesti više od 10 posto od sveukupnih vaših kalorija u obliku polinezasićenih masnoća.

    Mononezasićene masnoće

    Mononezasićene masnoće nalazimo u uobičajenom ulju za kuhanje, uključujući maslinovo ulje, canola ulje, ulje od kikirikija i neke vrste suncokretova ulja i ulja šafranike. Mononezasićeno ulje - posebno maslinovo ulje - ima koristan učinak na kolesterol u krvi. Nekoliko je istraživanja pokazalo da, premda maslinovo ulje nema nikakav utjecaj na sveukupni kolesterol, ono može povećati količinu HDL-a ili korisnog kolesterola. Osim toga, istraživači u Izraelu nedavno su otkrili da je maslinovo ulje manje podložno oksidativnim oštećenjima nego polinezasićeno ulje. Vjeruje se da su oksidativna oštećenja lipida u krvi glavni faktor rizika za nasta-janje ateroskleroze.

    Dobri izvori mononezasićenih ulja jesu također bademi, avo¬kado, vonjača i kikiriki.

    OSOBNI SAVJET Pokušajte nadomjestiti druge masnoće u svojoj prehrani s više mononezasićenih masnoća, posebno s maslinovim uljem. Premda je maslinovo ulje zdravo, ono sadrži puno kalorija i zato ga upotrebljavajte štedljivo. Jedna ili dvije žlice na dan za kuhanje ih salatu dovoljno je.

    Upozorenje pročitajte naljepnice!

    Tvornički pripremljena i obrađena hrana može sadržavati veoma mnogo masnoća svih vrsta, ah posebno zasićenih i hidroge-niranih polinezasićenih masnoća. Osobito izbjegavajte pecivo (croissant), uštipke, čajne kolačiće s maslacem, pecivo s maslacem i kekse iz pekarnice jer oni sadrže puno masnoće. Potražite proiz¬vode koji sadrže malo masnoće i upotrebljavajte ulje od canole, šafranike ili samo djelomično hidrogenirana ulja. Tropska ulja (kao što je palmino i kokosovo) mogu, slično kao i zasićene masnoće, povisiti kolesterol.

    Brza hrana: još lošija od margarina

    Najlošija od svih jesu hidrogenirana biljna ulja koja se upotre¬bljavaju za prženje u restoranima brze hrane. Ta ulja sadrže veće količine transmasnih kiselina nego margarin. Ne jedite ih!

    Priča o ribi: omega-3 masne kiseline

    Omega-3 masne kiseline vrsta su polinezasićenih masnoća i odnedavno se o njima mnogo govori zbog njihova korisnog djelo¬vanja na tijelo. Te masne kiseline nalazimo prije svega u masnoj ribi i ulju od lanenih sjemenki.
    Znanstvenici pretpostavljaju da je u ranom razdoblju razvoja čovjeka naša prehrana bila bogatija omega-3 masnim kiselinama.

    Danas mnogi od nas ne dobivaju dovoljno tih važnih masnih kiselina. Dokazano je daomega-3 obavljaju sljedeće zadaće u tijelu:

    Bolest koronarnih arterija


    Brojna su istraživanja pokazala da riblje ulje snižava ukupni kolesterol i LDL-kolesterol u ljudi kod kojih je on malo povišen i koji zasićene masnoće u svojoj prehrani zamijene ribljim mesom. (Zamijeniti ovdje je ključna riječ: ako samo dodate ribu svojoj prehrani, a ne izbacite neke zasićene masnoće, kolesterol će vam se još malo i povisiti.) Omega-3 masne kiseline također snizuju trigliceride kod bolesnika s povišenim trigliceridima, koji su po¬sebno rizičan faktor za bolesti srca kod žena.

    Nedavna istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline koče nastajanje trombocitnog faktora rasta, za koji se vjeruje da uzrokuje stvaranje pločastih naslaga na arterijama.

    Omega-3 masne kiseline također snizuju razinu fibrinogena i tromboksana u krvi. Fibrinogen je tvar koja nastaje u tijelu i koja je neophodna za pravilno zgrušavanje krvi. Visoke razine fibrino¬gena povezuju se sa stvaranjem krvnih ugrušaka, koji mogu izazvati kap i aterosklerozu. Tromboksan uzrokuje stezanje krvnih žila, a to može dovesti do visokog krvnog tlaka.

    Protuupalni učinak

    Omega-3 masne kiseline imaju protuupalna svojstva, tj. one koče biokemijske procese u stanicama koji izazivaju upalne reak¬cije. Omega-3 masne kiseline uspješno se koriste za liječenje sim¬ptoma artritisa, lupusa, psorijaze, ulceroznog kolitisa i drugih upalnih bolesti.

    Zaštita od raka

    Premda neke polinezasićene masnoće potiču rast tumora, nekoliko je istraživanja pokazalo da riblje ulje koči rast kanceroz-nih tumora kod životinja.

    Trudnoća

    Omega-3 masne kiseline koriste se za sprječavanje pobačaja kod visokorizičnih trudnoća. Istraživači vjeruju da one mogu spri¬ječiti stvaranje krvnih ugrušaka u placenti, a pomažu i u održavanju krvnog tlaka nižim smanjujući razinu tromboksana.

    OSOBNI SAVJET Pojedite dva do tri obroka ribe na tjedan, ih uzmite dodatak ulja od lanenih sjemenki ili riblje ulje.

    Nove lažne masnoće: jesu li sigurne?

    Na policama trgovina pojavljuje se sve više i više proizvoda s dodatkom sintetičkih masnoća. Njihova je privlačnost očita: masnoća daje teksturu i okus hrani, ali dodaje i višak kalorija. Kad bi sintetičke masnoće bile bez kalorija, ili s vrlo malo kalorija i mogle postići isti učinak, to bi svakako bilo nešto što bi bilo vrijedno odobravanja. Ali ja osobno ne odobravam sve te lažne masnoće. Lažne masnoće sastavljene su od velikog broja sastojaka, počevši od bjelanjaka jajeta do obrađenog jestivog škroba, koji su prilično bezazleni, ali ima i nekih tvari koje su potencijalno opasne. Na primjer, gum arabic i karagen, koji se često upotrebljavaju da bi jelima s malo masnoće dočarali kremastu teksturu, mogu kod nekih ljudi izazvati alergijske simptome i druge štetne reakcije. Također, premda svi ti aditivi moraju dobiti odobrenje od FDA, nisam siguran da su svi oni ispitani na primjeren način. Na primjer, 1987.g. Procter i Gamble zatražili su od FDA da odobre njihov novi proizvod nazvan Olestra. Centar za znanost u službi javnosti (Cen¬ter for the Science in the Public Interest) zatražio je od FDA da ne izda odobrenje jer Olestra još nije bila dovoljno ispitana. Prema saznanjima tog centra, preliminarna su ispitivanja pokazala da Olestra može povećati rizik od raka i urođenih defekata kod ljudi. FDA nije izdala odobrenje za Olestru, ali bojim se da su možda drugi nadomjesni proizvodi izmaknuli kontroli. Imajte na umu da se za relativno nove proizvode koji se pojave na tržištu doista ne može znati kakvi će im biti dugoročni učinci.

    Mislim daje najbolje da se klonite tih lažnih umjetnih masnoća te da koristite prirodne zamjene i s njima kuhate i pečete. Naprimjer, dodavanjem šalice zobene kaše mesu koje pečete na prirodan ćete način smanjiti masnoće. Kuhanjem s pomoću soka od jabuke ih običnog jogurta možemo često smanjiti masnoću koja je propisana u receptu a da ne narušimo okus hrane. Napravite sami smrznuti jogurt ili ledeno mlijeko upotrebljavajući bezmasni jogurt ili obrano mhjeko. Ima mnogo načina da se zadovolji želja za masnoćama, zato ne posežite za tim novim kemijskim prepara¬tima.

    Nekoliko riječi o orasima

    Orasi su hrana koja krši sva pravila. Orasi daju između 70 i 90 posto svojih kalorija baš na račun masnoće. Zato su štetni, zar ne? Griješite! Čini se da polinezasićena masnoća iz oraha ima koristan učinak na kolesterol. Nedavno je istraživanje pokazalo da su ljudi koji su držali dijetu s puno oraha (to znači: 20 posto svojih dnevnih kalorija dobivah su od oraha) snizili svoj sveukupni kole¬sterol za 12 posto. Poznati su također podaci o istraživanju na 26.000 pripadnika Adventističke crkve. Oni ljudi koji su jeli kiki¬riki, orahe ih bademe bar pet puta na tjedan, imali su u prosjeku za sedam godina duži život nego drugi u općoj populaciji i znatno manji broj srčanih napadaja. Imajte na umu da orasi možda nisu bili jedim razlog zbog kojega su ti ljudi bih zdravi. Pripadnici Adventističke crkve ne piju, ne puše i ne jedu meso, a sve to može pridonijeti zdravijem načinu života više nego uobičajeni životni stil većine ljudi. Ipak, istraživači su uvjereni da orasi imaju važnu ulogu u njihovoj povećanoj dugovječnosti.

    Ako želite svojoj prehrani dodati orahe, ne zaboravite izbaciti iz drugih jela jednak broj kalorija koje ćete unijeti orasima jer ćete se inače vrlo brzo udebljati. Samo 30 g oraha ima 170 kalorija i s time se ne treba šaliti.


    9789531400923.jpg

    http://www.mozaik-knjiga.hr/knjige/hrana-kao-lijek
    The only thing necessary for the triumph of evil is for good people to do nothing

  • #2
    Re: Što ne znamo o masnoćama

    i šta sad, jesti cela jaja ili ne?
    ima i drugačijih mišljenja o holesterolu...
    http://istineilaziohrani.blogspot.com/
    Last edited by vege; 19-06-13, 22:38.
    “Age is a question of mind over matter. If you don’t
    mind, it doesn’t matter.”

    Comment


    • #3
      Re: Što ne znamo o masnoćama

      Originally posted by vege View Post
      i šta sad, jesti cela jaja ili ne?
      ima i drugačijih mišljenja o holesterolu...
      http://istineilaziohrani.blogspot.com/
      Cjela jaja da, holesterol da.

      Problem nije holesterol koji unosimo, već onaj koji naše tijelo stvara usred dugog kalorijskog suficita i 'taloženjem' sala oko našeg struka.

      Ovu navedenu gospođu zaobiđi u širokom luku jer ona nema pojma o nutricionizmu, nijedan njen tekst nema naučnu pozadinu. Nastavlja praksu pseudo naučnika iz prošlog stoljeća bombardujući ljude netačnim i davno pobijenim stvarima.

      Comment


      • #4
        Re: Što ne znamo o masnoćama

        e svasta

        ZASTO SU MASNOCE LOSE? samo jedan pasus, da vidimo sta se tu sve moze naci

        masnoće su važan dio čovjekova tijela. Žensko se tijelo sastoji od oko 25 do 35 posto masnog tkiva, a muško ga ima nekih 10 posto manje. Masnoća u tijelu ima nekoliko važnih uloga. Ona raznosi po tijelu u vodi topive vitamine (A, D, E i K) i opskrbljuje tijelo pričuvnom energijom u vrijeme gladi. Također štiti i izolira tjelesne organe, a bitna je i za proizvodnju spolnih hormona.
        sve super, ali tjelesna mast(salo) =/ dijetalna mast, tj. ono unoseno hranom, i nemaju zajednickih tacaka osim kalorijske vrijednosti

        mozete godinama unositi ispod 10 grama masnoce dnevno i opet imati 30% masti(salo)


        Prehrana bogata masnoćama povezuje se s povećanom opasnošću od obolijevanja od nekih vrsta raka, kao što je rak debelog crijeva i rektuma, rak prostate i recidiv raka dojke.
        sorry, ali opet salo /= mast unosena hranom...mijesa kruske i jabuke

        Prehrana u kojoj ima previše masnoća također se povezuje s povećanim rizikom od srčanog napadaja i kapi.
        mozda povisen udio sala u tijelo, ali ne masti

        ''In a study of 80,082 women followed for 14 years and 37,851 men followed for eight years, Hu et al. [18], reported that the relative risk of CHD(CHD znaci Chronical heart disease = oboljenje srca) was the same whether the participants consumed fewer than one egg a week or more than one egg a day.”

        Amerikanci...
        ...inace najpretilniji ljudi na svijetu...


        Američko udruženje za bolesti srca (The American Heart Association) preporučuje da ne jedete više od 300 mg kolesterola na dan.
        to je zanimljivo zato sto the american heart association u uputama ''kako sprijeciti visok holesterol'' nigdje ne spominje unos masti

        http://www.heart.org/HEARTORG/Condit...15_Article.jsp






        dosta sam vidio ne usudjem se ni pogledati ostala poglavlja
        A fool takes no pleasure in understanding, but only in expressing his opinion.


        If the connection to the facts aren’t made in more subtle ways, you might as well be telling a crackhead that drugs are bad for him and hoping he’ll quit since you’ve told him the truth. People follow feelings, not rational self-interest.


        * SHUT UP AND SQUAT *

        Comment


        • #5
          Re: Što ne znamo o masnoćama

          Ma, je*em ja ta istraživanja o jajima i kolesterolu. Sad dnevno jedem 8 žumanjaka i kako da ja sad znam šta je točno a šta nije? Ipak se čovjek malo zamisli...

          S ove strane je sve divno i bajno...
          http://www.dijeta.co/kolesterol-i-jaja/
          http://www.tportal.hr/lifestyle/zdra...rav-obrok.html

          A vidite ovo sad:
          http://www.ordinacija.hr/zdravlje/preventiva/9173/
          http://www.24sata.hr/zdravlje/jedenj...pusenje-277990

          I kao šlag na tortu, ovo pa ništa više neznam i nevjerujem!
          http://istineilaziohrani.blogspot.co...e-masnoce.html

          Comment


          • #6
            Re: Što ne znamo o masnoćama

            najbolje je izvrsiti eksperiment na sebi i onda ces znati sta jeste a sta nije tacno.
            ja sam godinama unosio 0g holesterola *bio vegan... i holesterol i trigliceridi su mi bili MNOOOGO ispod normalne granice... sto jebilo navodno dobro...
            sad unosim bar 5 celih jaja dnevno, jedem masno meso (dakle ne pileca prsa, tj. file, vec najmasnije komade), pijem punomasni jogurt, jedem punomasne sireve, svaki dan gomile putera, przim na masti, itd. Uskoro cu ici na analize krvi, pa cu videti lepo ima li nekakvih promena. Ocekujem da ih nece biti, ako je teorija o nepovezanosti unosa holesterola sa holesterolom u krvi tacna!
            “Age is a question of mind over matter. If you don’t
            mind, it doesn’t matter.”

            Comment


            • #7
              Re: Što ne znamo o masnoćama

              Ja osobno unosim umjesto preporucenih cca 300mg kolesterola jako cesto i debelo preko 1000mg. i tako vise puta u tjednu
              Obozavam jetricu i cesto je jedem, o jajima da ni ne govorim+drugi mesni proizvodi itd-samo jucer sam unio cca 1500mg.
              Idem ovih dana vadit krv ako uhvatim vremena-vec se dugo nagonim pa cu ako se sjetim i objavit rezultate vezane za famozni kolesterol
              Osim ako ne dobijem kakvu novcanu nagradu za rekordni izmjereni kolesterol ikada>onda me vjerojatno neko vrijeme nebi bilo na forumu
              MYPROTEIN

              Comment


              • #8
                Re: Što ne znamo o masnoćama

                Originally posted by vege View Post
                najbolje je izvrsiti eksperiment na sebi i onda ces znati sta jeste a sta nije tacno.
                ja sam godinama unosio 0g holesterola *bio vegan... i holesterol i trigliceridi su mi bili MNOOOGO ispod normalne granice... sto jebilo navodno dobro...
                sad unosim bar 5 celih jaja dnevno, jedem masno meso (dakle ne pileca prsa, tj. file, vec najmasnije komade), pijem punomasni jogurt, jedem punomasne sireve, svaki dan gomile putera, przim na masti, itd. Uskoro cu ici na analize krvi, pa cu videti lepo ima li nekakvih promena. Ocekujem da ih nece biti, ako je teorija o nepovezanosti unosa holesterola sa holesterolom u krvi tacna!
                točno, kolesterol u krvi nije povezan sa samim kolosterolom i ne postoji dobar ili loš kolesterol. kolesterol je jedna jedinstvena molekula točno određenog kemijskog sastava. Problem je u lipoproteinima (LDL ili low densitiy lipoprotein i HDL ili high density lipoprotein) koji prenose kolesterol po tijelu koji mogu biti ajmo reć dobro ili loši. Ali tu puno igra genetika nažalost.

                Comment


                • #9
                  Re: Što ne znamo o masnoćama

                  Istine i laži blog se temelji na paleo prehrani.
                  I Anita Šupe je nutricionistica, jedino ako ne računamo Geteborško sveučilište kao sveučilište.

                  Paleo prehrana - što je to?
                  http://www.building-body.com/paleo-p...1to-je-to.html

                  Seksualni stroj
                  http://www.building-body.com/seksulani-stroj.html
                  TIMOTHY FERRISS je istraživao na sebi i doslovno radio analize krvi

                  Zašto se bojimo kolesterola, što znači dobar HDL a loš LDL, jeste li uopće upoznati s problemom?
                  http://www.building-body.com/za%C5%A...problemom.html



                  Ja sam išao na sistematki dva puta u roku godine dana. Prvo put sam imao povišeni koleterol, ali malo iznad normale. Odmah sam dobio brošuru šta jesti što ne jesti.

                  Evo sken.

                  dijeta-za-kolesterol.jpg
                  dijeta-za-kolesterol-1.jpg
                  dijeta-za-kolesterol-2.jpg

                  Znači LDL mi je bio 3.5 (inače bi trebao biti 3). Prvih mjesec dana sam se zaista upitao, uh ******, ako ovako nastavi rasti bit će problema. Na kraju sam naišo na Isitine i laži. Ali i prije sam čitao slične stvari. Nisam znao šta ću. Uglavnom nisam ništa promjenio u prehrani. Na drugom sistematskom (nakon 7 mjeseci) sam imao 2.7. Smanjili su se i trigliceridi, i vrlo malo povećao HDL.

                  Ja bi rekao da je stvar prehrane, defintivno, ali reakacija na okolinu - STRES.

                  Inače normala se snižava svakih toliko, što znači da ljudi prije 10 god. su sada u kritičnoj zoni i trebali bi uzimati lijekove za snižavanje kolesterola. Ista stavr je i sa šećerom. Također doktori imaju različita mišljenja kao i nutricionisti, neki su rekli da nije uopće problem, a neki su mi rekli da moram pripazit.
                  The only thing necessary for the triumph of evil is for good people to do nothing

                  Comment


                  • #10
                    Re: Što ne znamo o masnoćama

                    Kolesterol je toliko suštinski važna i prisutna supstanca u ljudskom organizmu, da je smiješno tvrditi da ga ne bismo trebali unositi hranom. Čak 80% mozga sačinjeno je od njega, a o njegovoj ulozi u stvaranju vit. D i spolnih hormona većina zna. A tijelo proizvede samo 2/3 dnevnih potreba za njim. Prerađenih biljnih ulja se treba bojat, a ne kolesterola.

                    Evo ja npr. dnevno unosim preko 100 g zasićenih masnoća dnevno i nemam nikakvih problema...

                    Comment


                    • #11
                      Re: Što ne znamo o masnoćama

                      Mit o kolesterolu štetan za Vaše zdravlje

                      (napomena prevoditelja: članak je informativnog karaktera, da se vidi i mišljenje dra Mercole; Zaklada ima vlastite smjernice prehrane koje nisu sukladne smjernicama dra Mercole te ne daje preporuku ni za njegove stavove o vitaminu D, njegove preparate ni njegov sustav treninga)

                      Za kolesterol se lako može reći da je “pištolj iz kojeg se dimi” zadnja 2 desetljeća.

                      Bio je odgovoran za demonizaciju čitavih skupina namirnica (kao što su jaja i zasićene masti) i krivljen za baš sve vrste srčanih oboljenja posljednjih 20 godina.

                      No kada sam tek pokrenuo svoju medicinsku praksu ranih 80.-ih , o kolesterolu i strahu od njegove previsoke razine vrlo se rijetko govorilo.

                      Tijekom vremena, kolesterol je postao riječ za “po doma” – nešto što treba održavati što je niže moguće ili snositi posljedice.

                      Vjerojatno ste svjesni da postoje mnogi mitovi koji o masti i kolesterolu govore kao o najgorim namirnicama za konzumaciju. Molim Vas, shvatite da su upravo ovi mitovi ono što šteti vašem zdravlju.

                      Ne samo da kolesterol najvjerojatnije neće uništiti vaše zdravlje (razmišljanje na koje vas se pokušava navesti), nego također nije ni uzrok srčanih oboljenja.

                      A za one među vama koji uzimaju lijekove za smanjenje kolesterola, informacija koja slijedi vam očito nije dana dovoljno brzo. No prije nego dođem do tih životno važnih informacija, vratimo se najprije na neke osnovne stvari.

                      Što je kolesterol i zašto Vam je potreban?

                      Tako je, kolesterol vam je potreban.

                      Ova meka, voskasta tvar ne nalazi se samo u vašem krvotoku nego i u svakoj stanici vašeg tijela, gdje pomaže kod nastanka staničnih stijenki, hormona, vitamina D i žučnih kiselina koje pomažu da probavite masnoću. Kolesterol također pomaže i u nastanku sjećanja i presudan je za neke neurološke funkcije.

                      Vaša jetra proizvodi oko 75% kolesterola vašeg organizma,[i] a prema službenoj medicini, postoje dva tipa:

                      High-density (visoke gustoće) lipoprotein ili HDL: Ovo je “dobar” kolesterol koji pomaže da kolesterol bude podalje od vaših arterija i uklanja ostatke iz arterijskih naslaga, što može pomoći sprječavanju srčanih bolesti.
                      Low-density (male gustoće) lipoprotein ili LDL: Ovaj “loši” kolesterol kruži krvotokom i prema konvencionalnom shvaćanju, može se nakupljati na arterijama stvarajući naslage koje arterije čine suženima i manje fleksibilnima (stanje se naziva aterosklerozom). Ako se u jednoj od tih suženih arterija stvori ugrušak i dospije do srca ili mozga može doći do srčanog ili moždanog udara.

                      Vaš ukupan kolesterol sačinjavaju i:

                      Trigliceridi: povišena razina ovih opasnih masti povezana je sa srčanim bolestima i dijabetesom. Trigliceridi rastu od previše žitarica i šećera, fizičke neaktivnosti, cigareta, alkohola i prekomjerne težine ili pretilosti.
                      Lipoprotein (a) ili Lp(a): Lp(a) je tvar koju sačinjavaju dijelom LDL “loš kolesterol” plus bjelančevina (apoprotein a). Povišena razina Lp(a) veoma je jak faktor rizika za srčane bolesti. Ovo je jasno dokazano pa ipak malo koji liječnik provjerava njegovu razinu kod pacijenata.

                      Shvatite ovo:

                      Vaša ukupna razina kolesterola NIJE značajan indikator rizika od srčanih bolesti

                      Zdravstvene službe Sjedinjenih država potiču svaku osobu stariju od 20 godina da testira razinu kolesterola svakih 5 godina. Dio ovog testa je ukupni kolesterol, odnosno zbroj svih vrsta kolesterola u vašoj krvi, što uključuje HDL, LDL i VLDL..

                      Američko udruženje za srce (AHA) preporuča da vam ukupni kolesterol bude ispod 200 mg/dL, no ono što vam ne kažu je da je ukupna razina kolesterola vrijednost koja ne znači ništa u određivanju vašeg rizika za srčane bolesti, ukoliko nije iznad 330.

                      Štoviše, AHA je ažurirala svoje smjernice 2004., smanjujući preporučenu razinu LDL kolesterola s 130 na manje od 100 ili čak manje od 70 za pacijente s vrlo visokim rizikom.

                      Da bi se dostigle ovako čudne i opasne niske razine, morat ćete uzimati više lijekova za snižavanje kolesterola. Ove smjernice su na taj način povećale tržište za ove opasne lijekove. Danas, testirajući kolesterol kod djece to tržište proširuju i dalje.

                      Viđao sam mnoge osobe s ukupnim kolesterolom preko 250 koji su imale nizak rizik od srčanih bolesti zbog razine HDL-a. I obrnuto – vidio sam ih još više koji su imali kolesterol ispod 200 a istovremeno imali vrlo visok rizik od srčanih bolesti temeljem sljedećih dodatnih pretraga:

                      omjer HDL/kolesterol

                      omjer trigliceridi/HDL

                      Postotak HDL-a vrlo je snažan faktor rizika za srčane bolesti. Podijelite vrijednost svog HDL-a s vrijednošću kolesterola. Ovo bi u idealnom slučaju trebalo biti iznad 24%.

                      Isto napravite i s trigliceridima u odnosu na HDL. Postotak bi trebao biti ispod 2.

                      Svejedno, imajte na umu da da su ovo samo jednostavne smjernice a zapravo puno više toga čini rizik od srčanih bolesti a ne tek ovi brojevi. U biti, pojmovi HDL i LDL su ušli u uporabu tek pošto je ustanovljeno da je ukupni kolesterol slab pokazatelj rizika za srčane bolesti.

                      Daju vam dakle bolju sliku o čemu je riječ no ipak vam ne pokazuju sve.

                      Kolesterol nije ni “dobar” ni “loš”

                      Sad kad smo definirali dobar i loš kolesterol, moramo reći da zapravo postoji samo jedan kolesterol. Ron Rosedale, dr. med., široko prihvaćen kao jedan od vodećih liječnika na području zaustavljanja starenja u S.A.D., izvrsno objašnjava ovaj koncept:[ii]

                      “Molim vas, vodite računa o tome da su LDL i HDL lipoproteini – masnoće kombinirane s bjelančevinama. Samo je jedan kolesterol. Ne postoji “dobar” ili “loš” kolesterol.

                      Kolesterol je samo kolesterol.

                      On se kombinira s drugim masnoćama i bjelančevinama kako bi putovao krvotokom, budući da se masnoće i naša vodenasta krv teško miješaju.

                      Masne se tvari stoga moraju otpremati prema tkivima i od njih - posredstvom bjelančevina. LDL i HDL su oblici bjelančevina i daleko su od toga da budu samo kolesterol.

                      U biti, znamo da postoje mnogi tipovi ovih čestica koje su i mast i bjelančevina. LDL čestice dolaze u mnogim veličinama a velike LDL čestice ne predstavljaju problem. Jedino tzv. male guste LDL čestice potencijalno mogu biti problem, jer mogu prodrijeti kroz oblogu arterija a ako oksidiraju, drugim riječima užegnu, mogu uzrokovati štetu i upalu.

                      Zato se može reći i da imamo ‘dobar LDL’ i ‘loš LDL.’

                      Također, neke su HDL čestice bolje od drugih. Vaš ukupni kolesterol vam ne govori puno. Čak vam ni razina LDL-a i HDL-a ne govori puno.”

                      Kolesterol vam je prijatelj, a ne neprijatelj

                      Prije nastavka, zaista bih htio da se pozabavite ovim konceptom.

                      U S.A.D.-u je ideja da je kolesterol zlo mnogima duboko utisnuta u pamet. No to je veoma štetan mit koji treba odmah staviti na kušnju.

                      “Ponajprije” - ističe dr. Rosedale - “kolesterol je vitalna komponenta svake stanične stijenke na Zemlji. Drugim riječima – nema niti jednog oblika života na Zemlji koji bi mogao bez kolesterola.

                      To vam automatski govori da on sam po sebi ne može biti štetan. Zapravo on nam je jedan od najboljih prijatelja.

                      Bez njega nas ne bi bilo. Nikakvo čudo da preveliko snižavanje kolesterola povećava rizik od umiranja. Kolesterol je i prekursor (tvar za nastanak, op. prev.) svih steroidnih hormona. Nema estrogena, testosterona, kortizola ni drugih vitalnih hormona bez kolesterola.”

                      Vitamin D i vaš kolesterol

                      Vjerojatno ste svjesni nevjerojatnog utjecaja vitamina D na vaše zdravlje. Ukoliko niste ili Vas treba podsjetiti, posjetite moju vitamin D stranicu.

                      Ono što većina ne uviđa je da je najbolji način primanja vitamina D putem sigurnog izlaganja kože suncu. UVB zrake na sunčevoj svjetlosti reagiraju s kolesterolom u koži i pretvaraju ga u vitamin D.

                      Dakle?

                      Ako Vam je kolesterol prenizak, nećete moći pomoću sunca stvoriti dovoljno vitamina D.

                      Uz to, intuicija nam ukazuje na to da ako je kolesterol tako štetan, zašto bi ga organizam koristio kao prekursor za sintezu vitamina D i svih steroidnih hormona?

                      Drugi “dokaz” da je kolesterol za vas dobar?

                      Razmotrimo ulogu “dobrog” HDL kolesterola. HDL preuzima kolesterol iz tjelesnih tkiva i arterija i vraća ga u jetru, mjesto gdje i nastaje većina kolesterola. Ako je svrha ovoga eliminacija kolesterola iz organizma, jedino što ima smisla bilo bi da kolesterol ode u bubrege ili probavu da ga organizam može ukloniti.

                      Ipak, vraća se u jetru. Čemu?

                      Zato što će ga jetra ponovno iskoristiti.

                      “Odvodi ga u jetru kako bi ga jetra mogla reciklirati; staviti ga u druge čestice da može otići u tkiva i stanice kojima je potreban,” Dr. Rosedale tumači: “Vaš organizam pokušava stvoriti i očuvati kolesterol iz sasvim preciznog razloga a to je jer je važan, čak presudan za zdravlje.”

                      Kolesterol i upale – koja je veza?

                      RIječ upala postala je česta riječ u medicini jer je povezana s toliko različitih bolesti. Među njima su i srčane bolesti … one iste za koje se okrivljuje kolesterol.

                      Na što ciljam?

                      Najprije razmotrimo ulogu upale u organizmu. Iz više je razloga ona dobra stvar jer je prirodan odgovor organizma na uljeze koje doživljava kao prijetnje. Ako se porežete, upalni proces omogućuje cijeljenje.

                      Tijekom upale:

                      krvne se žile stežu da ne iskrvarite
                      krv postaje gušća da se lakše može zgrušati
                      imunosni sustav šalje stanice i kemikalije za borbu s virusima, bakterijama i i drugim “negativcima” koji bi mogli zaraziti područje ozljede
                      stanice se množe da poprave štetu

                      Konačno, posjekotina je iscijeljena i može nastati zaštitni ožiljak preko područja ozljede.

                      Dođe li do ozljede arterije događa se vrlo sličan proces u organizmu, osim što je “ožiljak” na arteriji poznat kao plak, naslaga.

                      Ovaj plak, uz zgušnjavanje krvi i stezanje krvnih žila (što se normalno javlja tijekom upalnih procesa) zaista može povećati rizik od visokog tlaka i srčanih udara.

                      Kolesterol tek treba ući u ovu priču.

                      Kolesterol se javlja jer je potrebna zamjena oštećenih stanica.

                      Niti jedna stanica ne može nastati bez njega.

                      Postoje li dakle oštećene stanice koje treba zamijeniti, jetra će primiti obavijest da stvori više kolesterola te da ga otpusti u krvotok. Ovo je namjeran proces kako bi organizam stvorio nove, zdrave stanice.

                      Moguć je i dosta čest slučaj da u organizmu nastaju određene štete na redovnoj osnovi. U tom slučaju ovo će biti opasno stanje kronične upale.

                      Test koji se uobičajeno koristi za dijagnosticiranje kronične upale je krvna pretraga na C-reaktivni protein (CRP). Razina CRP-a koristi se kao marker upale arterija.

                      Općenito:

                      CRP ispod 1 miligrama po litri krvi znači da imate nizak rizik za krvožilne bolesti
                      1 do 3 miligrama znači umjeren rizik

                      Više od 3 miligrama je visok rizik

                      Čak se i konvencionalna medicina zagrijava za ideju da kronične upale mogu biti okidači za srčane udare. No tu zastaje i nema uvid u širu sliku.

                      Sa stanovišta konvencionalne medicine, kada ona uoči kolesterol gdje kruži krvotokom, zaključuje da je on – a ne oštećenja arterija koja stoje iza njega – uzrok srčanih udara.

                      To nas dovodi do sljedeće točke.

                      Bezumlje oko smanjivanja kolesterola

                      Sally Fallon, ravnateljica Zaklade Weston A. Price i dr. Mary Enig, stručnjak za biokemiju lipida idu tako daleko da visok kolesterol nazivaju “izmišljenom bolešću, tzv. problemom koji se pojavio onda kada je zdravstvena struka pronašla način kako izmjeriti razinu kolesterola u krvi.”[iii]

                      I evo objašnjenja.

                      Ukoliko imate povišenu razinu kolesterola u krvi, to se događa barem jednim dijelom zbog pojačane upale u vašem organizmu. Kolesterol je tu da odradi posao: da vam pomogne da ozdravite i da se organizam obnovi.

                      Konvencionalna je medicina sasvim promašila sa svojim opasnim preporukama da je snižavanje kolesterola uz pomoć lijekova ispravan način da umanjite rizik od srčanog udara, jer je stvarno potrebno nešto drugo – ukazati na to da nešto nanosi štetu vašem organizmu – a to posljedično dovodi do pojačane upale a time i povišenog kolesterola.

                      Dr. Rosedale ističe sljedeće:

                      “Ako se u organizmu događa značajnija šteta radi koje je potrebno izlučivanje dodatnog kolesterola putem krvotoka ne čini se osobito mudro usmjeriti se samo na snižavanje kolesterola a sasvim zanemariti uzrok radi kojeg se on uopće pojavio.

                      Čini se pametnije smanjiti tu povećanu potrebu za kolesterolom – tu prekomjernu štetu koja se događa, uzrok te kronične upale.”

                      O tome kako to postići iznijet ću kasnije, no pogledajmo sada najprije koje su opasnosti od niske razine kolesterola i kako se uopće dogodilo da je nizak kolesterol postao poželjan.

                      Ako vam je kolesterol prenizak…

                      U tijelu se mogu dogoditi svakakve nezgodne stvari. Upamtite, baš svaka od stanica nužno treba kolesterol – uključujući i moždane stanice. Možda je upravo to razlog zašto nizak kolesterol uzrokuje nered u psihi.

                      Jednom velikom studijom koju su predvodili nizozemski istraživači otkriveno je da muškarci s kronično niskim kolesterolom pokazuju stalan povećani rizik od depresivnih simptoma.[iv]

                      Ovo je možda zbog toga što kolesterol utječe na metabolizam serotonina, tvari koja je povezana s regulacijom raspoloženja. Kanadski su istraživači otkrili da su oni koji se nalaze unutar najnižih 25% ukupne koncentracije kolesterola imali više od šest puta veći rizik od samoubojstva nego oni u gornjih 25%.[v]

                      Deseci studija govore u prilog povezanosti niske ili snižene razine kolesterola i nasilnog ponašanja, sve po istoj shemi: snižena razina kolesterola može dovesti do smanjene aktivnosti serotonina u mozgu što zauzvrat vodi do povećane nasilnosti i agresivnosti.[vi]

                      Jedna meta-analiza provedena na više od 41.000 nalaza pacijenata pokazuje da osobe koje uzimaju statine kako bi čim više snizile kolesterol mogu imati povišen rizik od raka,[vii] dok druge studije povezuju nizak kolesterol s Parkinsonovom bolešću.

                      Kada je kolesterol prenizak? Spremni?

                      Najvjerojatnije svaka razina znatnije ispod 150 – optimum bi bio oko 200.

                      Znam što sada razmišljate: “Ali moj mi liječnik tvrdi da mi kolesterol mora biti ispod 200 kako bih bio zdrav.” Dopustite mi da vam rasvijetlim kako je uopće došlo do ovih preporuka o kolesterolu. Moram Vas upozoriti; to nije osobito lijepa priča.

                      Ovo je važna stvar. Susretao sam nebrojene ljude koji su svoj kolesterol smanjili ispod 150 i duboko u sebi nimalo ne sumnjam da im toliko smanjivanje kolesterola uzrokuje daleko više štete nego bilo kakve koristi.

                      Tko je donio odluku o tome koliki je kolesterol štetan a koliki zdrav?

                      2004., državni program američke vlade za edukaciju o kolesterolu po svojem je vijeću savjetovao osobama koje imaju rizik od srčanih oboljenja da pokušaju sniziti razinu LDL kolesterola na određenu, sasvim nisku razinu.

                      Prije 2004., razina LDL kolesterola od 130 milligrama smatrana je zdravom. Ipak, novim se smjernicama preporučala ona manja od 100 pa čak i manja od 70 za vrlo rizične pacijente.

                      Imajte na umu da postizanje ovih ekstremno niskih vrijednosti obično iziskuje uporabu lijekova za skidanje kolesterola.

                      Na svu sreću, 2006., recenzija u Godišnjaku Interne Medicine[viii] otkriva da nema dovoljno dokaza koji bi potvrđivali ove ciljne vrijednosti. Autori recenzije nisu uspjeli pronaći istraživanja koja bi nudila dokaz da je postizanje neke određene razine LDL-a važno za nešto ili samo po sebi, te su otkrili i da su studije koje su pokušavale doći do istih sadržavale značajnije pogreške.

                      Nekoliko znanstvenika, sudionika u izradi ovih smjernica čak je i samo priznalo da znanstvene činjenice koje bi bile potvrda ovoj preporuci za kolesterol ispod 70, nisu osobito jake.

                      Kako su onda ove iznimno niske smjernice za kolesterol uopće nastale?

                      Osam od devet liječnika u odboru koji je razvio nove smjernice za kolesterol imalo je prihode od farmaceutskih kompanija koje proizvode statinske lijekove.[ix]

                      Za iste je lijekove nastalo ogromno tržište u Sjedinjenim državama.

                      Podudarnost? Ne bih rekao.

                      E sada, unatoč tome što je otkriveno da nema apsolutno NIKAKVIH dokaza koji bi ukazivali na to da je snižavanje LDL kolesterola na 100 ili manje dobro za vas, što mislite, što Američko društvo za srce I DALJE preporuča?

                      Snižavanje LDL kolesterola na manje od 100.[x]

                      Da stvar bude još gora, standardna preporuka da biste dostigli tu razinu gotovo uvijek uključuje jedan ili više lijekova za skidanje kolesterola.

                      Opasnosti od pripravaka za skidanje kolesterola

                      Ako ste zabrinuti zbog kolesterola, uzimanje lijekova bi vam trebalo biti uistinu posljednje rješenje, čime želim reći da su izgledi veoma veliki, veći od jedan naprama 100 da ne trebate lijekove za skidanje kolesterola.

                      Drukčije rečeno, među više od 20.000 pacijenata koji su došli u moju kliniku, samo ih je četvero ili petoro uistinu trebalo ovakav lijek, budući da su imali nasljednu obiteljsku hiperkolesterolemiju za koju je lijek potreban..

                      Sada to usporedimo s onim što se događa s populacijom u cjelini. Prema podacima Medco Health Solutions Inc., više od pola osiguranih amerikanaca uzima lijekove za kronične zdravstvene probleme. A pripravci za snižavanje kolesterola su među njima na drugom mjestu s gotovo 15 posto kroničnih potrošača lijekova koji ih uzimaju (lijekovi za tlak – još jedna prekomjerno prepisivana kategorija – bili su na prvom mjestu).[xi]

                      Uznemirujuće je stajalo u BusinessWeeku još 2008.: “Neki su istraživači čak sugerirali – pola u šali – da bi lijekove trebalo staviti u opskrbu vodom.”[xii]

                      Smatrajte se sretnim što vjerojatno NE trebate uzimati lijekove za skidanje kolesterola jer se radi o odurnim malim tableticama.

                      Statini rade na način da koče enzim u jetri potreban za proizvodnju kolesterola. Zabrinjavajuće je to da kad dirate u delikatne mehanizme ljudskog organizma, riskirate da poremetite sve.

                      Jer, “statini ne zaustavljaju samo proizvodnju kolesterola, nego i čitave obitelji u tome posrednih tvari od kojih mnoge ili sve imaju važne biokemijske funkcije” – kažu gđa Enig i gđa Fallon.3

                      Za početnike, statinski lijekovi iz vašeg tijela iscrpljuju koenzim Q10 (CoQ10), koji je blagotvoran za zdravlje srca i mišićnu funkciju. Liječnici ljudima rijetko govore o ovom riziku i savjetuju uzimanje dodatnog CoQ10 jer njegovo iscrpljenje dovodi do umora, mišićne slabosti, bolova i zatajenja srca.

                      Mišićna bol i slabost, stanje koje se naziva rabdomioliza, najčešća je nuspojava statina za koju se smatra da nastaje jer statini aktiviraju gen atrogin-1, koji igra ključnu ulogu u atrofiji mišića.[xiii]

                      Uz to, mišićna bol i slabost mogu ukazivati na to da se tjelesna tkiva razgrađuju – što za posljedicu može imati oštećenje bubrega.

                      Statini su povezani i s:

                      povećanim rizikom od polineuropatije (oštećenja živaca koja uzrokuju bol u rukama i nogama kao i poteškoće s hodom)
                      smušenosti
                      kognitivnim poremećajima, uključujući gubitak pamćenja[xiv]
                      potencijalnim povećanjem rizika od raka[xv]
                      smanjenom funkcijom imunosnog sustava[xvi]
                      depresijom
                      problemima s jetrom, uključujući potencijalni porast jetrenih enzima (osobe na statinima moraju redovito kontrolirati jetrenu funkciju)

                      Nedavno je otkrivena moguća povezanost između statina i povećanog rizika od Lou-Gehrigove bolesti.[xvii]

                      I drugi lijekovi za sniženje kolesterola osim statina također imaju nuspojave, a najzamjetnije su mišićna bol i slabost.

                      VAŽNA NAPOMENA


                      Ukoliko vi ili netko vama drag iz bilo kojeg razloga ne vjeruje ovim informacijama i odluči ostati na statinima neka uzima barem jedan do dva Ubiquinola dnevno.

                      Ovo će pomoći da se spriječe sve gore spomenute nuspojave

                      Ubiquinol je reducirani oblik koenzima Q-10 i daleko je učinkovitiji ako imate više od 35-40 godina. Taj dodatak prehrani zaista radi, i ako uzimate CoQ-10 a vaš ga organizam ne može svesti na ubiquinol zavaravate se i bacate novac.

                      Pogledajte našu stranicu ubiquinol information page za daljnje pojedinosti.

                      Imaju li lijekovi za kolesterol ikakav učinak?

                      Uz sve ove nuspojave lijek bi stvarno morao biti barem učinkovit, zar ne? No čak je i to upitno. Barem ovisi kako na to gledate.

                      Većina lijekova za kolesterol može učinkovito sniziti brojke, no da li vas to čini zdravijim, da li sprječavaju srčane bolesti?

                      Jeste li kada čuli za statistiku koja se zove NNT, broj potreban za tretiranje (Number Needed to Treat)?

                      Čisto sumnjam. No i većina liječnika ne zna. Evo u čemu je stvar.

                      NNT odgovara na sljedeće pitanje: koliko ljudi mora uzeti određeni lijek da se izbjegne jedan medicinski slučaj (kao što je srčani udar)?

                      Npr., ako je za neki lijek NNT 50 za srčani udar, tada ga pedeset ljudi mora uzimati kako bi bio spriječen jedan srčani udar.

                      Jednostavno, zar ne?

                      Proizvođačima lijekova nije osobito drago da lijek promatrate kroz NNT, jer tada o njihovim “čudesnim” lijekovima stječete potpuno drukčiju sliku. Uzmimo Pfizerov Lipitor koji je najčešće prepisivan lijek za kolesterol na svijetu i uzimalo ga je više od 26 millijuna amerikanaca.[xviii]

                      Sudeći prema web-stranici samog Lipitora, klinički je dokazano da Lipitor smanjuje loš kolesterol za 39-60 %, ovisno o dozi. Prilično učinkovito, zar ne?

                      No, BusinessWeek je objavio odličnu priču o ovome[xix] gdje su otkrili STVARNE brojke upravo s Pfizerovog vlastitog oglasa za Lipitor, u novinama.

                      Na prvi pogled oglas bahato ističe da Lipitor smanjuje srčane udare za 36 %. No tu je zvjezdica. Kad slijedite zvjezdicu, nalazite puno sitnije tiskano:

                      “To znači da je u velikoj kliničkoj studiji srčani udar imalo 3% pacijenata od onih koji su uzimali šećernu tabletu odnosno placebo, u usporedbi s 2% pacijenata koji su uzimali Lipitor.”

                      Ovo zapravo znači da su na svakih 100 osoba koje su uzimale lijek u trajanju od preko 3,3 godine, tri osobe na placebu i dvije osobe na Lipitoru imale srčani udar. To znači da je uzimanje Lipitora rezultiralo jednim srčanim udarom manje na sto ljudi.

                      NNT je u ovom slučaju 100. Sto ljudi mora uzimati Lipitor tijekom više od tri godine da bi se spriječio jedan srčani udar. A ostalih je 99 dakle bacilo stotine dolara i povećalo svoj rizik od mnoštva nuspojava – radi ničega.

                      Vidite kako je stvarna učinkovitost lijekova za kolesterol poput Lipitora skrivena iza dimne zavjese.

                      U nekim slučajevima uopće i nije skrivena.

                      Zetia i Vytorin: nema medicinske koristi

                      2008. se pokazalo da Zetia, koja djeluje tako da sprječava apsorpciju kolesterola iz crijeva i Vytorin koji je kombinacija Zetie i Zocora (statin), ne djeluju.

                      Ovo je otkriveno NAKON što su ti lijekovi zauzeli gotovo 20% američkog tržišta lijekova za kolesterol. Također i nakon gotovo millijun izdanih recepata za lijekove svakog tjedna u S.A.D., što je bilo blizu 4 milijarde $ u 2007.[xx]

                      To se dogodilo tek nakon objavljenog istraživanja Mercka i Schering-Plougha. Bez obzira na to što je istraživanje završeno u travnju 2006., rezultati nisu objavljeni do siječnja 2008.

                      Ni ne čudi zašto su proizvođači lijekova htjeli sakriti ove rezultate…

                      Dok je Zetia snižavala kolesterol 15 do 20 %, pokusi nisu dokazali da smanjuje srčane ili moždane udare ili da smanjuje naslage u arterijama koje mogu dovesti do poteškoća sa srcem.

                      Istraživanje proizvođača lijekova koji su ispitali da li Zetia može smanjiti razvoj plaka, otkrilo je da je plak nastajao gotovo dvostruko brže kod pacijenata koji su uzimali lijek Zetia zajedno sa Zocorom (Vytorin) nego kod onih koji su uzimali samo Zocor.[xxi]

                      Dakako, odgovor nije u tome vratiti se tipičnim statinima za smanjenje kolesterola, kao što bi mnogi tzv. eksperti htjeli da povjerujete.

                      Za statine se smatra, podsjećam, da imaju koristan učinak na upalu u organizmu a time se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

                      No smanjenje upale u tijelu možete postići prirodnim putem, bez rizika za brojne nuspojave statina. To je i objašnjenje zašto su moje smjernice za smanjenje kolesterola iste kao i one za smanjenje upale.

                      Za više detaljnijih informacija o lijekovima za kolesterol, pogledajte moju stranicu statin index.

                      Kako prirodno smanjiti upalu i time rizik od srčanih bolesti

                      Postoji sasvim pogrešna predodžba da je potrebno izbjegavati namirnice poput jaja i zasićenih masnoća kako biste očuvali srce. Unatoč tome što životinjske masnoće sadrže kolesterol, a već sam ranije objanio zašto vas ovo ne treba plašiti – objasnit ću i u nastavku.

                      Ovaj pogrešan princip temelji se na “lipidnoj hipotezi” – nastaloj 1950.-ih od pionira nutricionizma Ancela Keysa – koji je povezao masnoću iz hrane s bolestima srca.

                      Nutricionistička zajednica tog vremena u potpunosti je prihvatila hipotezu i potaknula javnost da izbaci maslac, crveno meso, životinjske masnoće, jaja, mlječne proizvode i ostale masnoće koje “zakrčuju arterije” iz prehrane – što je bio radikalan korak u to vrijeme.

                      No možda vam nije poznato da kad je Keys objavio svoju analizu koja je tvrdila da dokazuje vezu između masnoća u prehrani i koronarne srčane bolesti, on je selektivno analizirao informacije za samo šest zemalja kako bi potkrijepio svoju korelaciju, a nije uzeo u obzir sve podatke dostupne u to vrijeme – za 22 zemlje.

                      Kao rezultat ovih “probranih” podataka, vladine su zdravstvene organizacije započele bombardirati javnost savjetom koji je bio doprinos epidemiji dijabetesa i debljine danas: jesti niskomasnu hranu.

                      Ne iznenađuje da su brojne studije dokazale da je teorija Keysa pogrešna i da su zasićene masnoće zdrave, a tu su i studije iz članka-klasika gđe Fallon i gđe Enig - The Skinny on Fats:[xxii]

                      istraživanje na odraslima iz Južne Caroline nije ustanovilo korelaciju razine kolesterola u krvi s “lošim” prehrambenim navikama kao što je konzumacija crvenog mesa, životinjskih masnoća, prženih namirnica, maslaca, jaja, punomasnog mlijeka, slanine, kobasica i sira.[xxiii]
                      istraživanje Medical Research Councila pokazalo je da muškarci koji jedu maslac imaju prepolovljen rizik od razvoja srčanih bolesti za razliku od onih koji su na margarinu.[xxiv]

                      Dakako, budući da su amerikanci izbacili hranjive životinjske masnoće iz prehrane, ostali su gladni. Počeli su stoga jesti više prerađenih žitarica, više biljnih ulja, više visokofruktoznog kukuruznog sirupa (glukozni/fruktozni sirup, op.prev.), što su sve prehrambene katastrofe.

                      Ovaj posljednji način prehrane dovodi do povećane upale i porasta kolesterola u organizmu. Stoga ne dajte da vas netko ubuduće plaši životinjskim masnoćama.

                      Kroničnu upalu uzrokuje sljedeća lista:

                      oksidirani kolesterol (užegli kolesterol kao npr. onaj iz pregorjele kajgane)
                      konzumacija previše šećera i žitarica
                      konzumacija namirnica pripremljenih na visokim temperaturama
                      konzumacija trans-masnoća
                      sjedilački način života
                      pušenje
                      emocionalni stres

                      Konačno, ako želite smanjiti upalu i kolesterol na prirodan način, ciljajte stvari s te liste.

                      Kako prirodno smanjiti kolesterol…

                      Uzimajte obilje visokokvalitetnih omega-3 kiselina na životinjskoj bazi. Ja dajem prednost ulju krila. Nova istraživanja pokazuju da već 500 mg može smanjiti ukupni kolesterol i trigliceride te povećati HDL kolesterol.
                      Smanjite, s planom potpune eliminacije, žitarice i šećer u dnevnoj prehrani. Osobito je važno eliminirati opasne šećere kao što je fruktoza. Ako vam je omjer HDL/kolesterol nenormalan te ga treba popraviti bilo bi dobro da eliminirate gotovo svo voće iz prehrane jer je ono također izvor fruktoze. Jednom, kad vam se kolesterol popravi možete ga ponovno postupno uvesti u količinama koje vam neće remetiti kolesterol.
                      Jedite namirnice sukladno svom nutritivnom tipu. Više po tome na našem besplatnom upitniku.
                      Jedite dobar dio svoje prehrane sirov.
                      Jedite zdrave, po mogućnosti sirove masnoće koje odgovaraju vašem nutritivnom tipu. Ovo uključuje:
                      maslinovo ulje
                      kokos i kokosovo ulje
                      organske sirove mlječne proizvode (maslac, vrhnje, kiselo vrhnje, sir, itd.)
                      avokado
                      sirove orašaste plodove
                      sjemenke
                      jaja (lagano kuhana s očuvanim žumanjkom ili sirova)
                      organsko meso pašnih životinja
                      Uvedite tjelesno vježbanje, osobito Peak Fitness tip vježbanja. Vježbanjem popravljate cirkulaciju u organizmu. Komponente imunosnog sustava također bolje kruže, a to znači da će se imunosni sustav moći bolje suprotstaviti bolesti prije nego se ona proširi.
                      Izbjegavajte pušenje i prekomjerni alkohol.
                      Razmotrite svoje emocionalno stanje. Meni osobito odgovara Emotional Freedom Technique (EFT) za menadžment stresa.

                      Eto; to su razlozi da ne brinete oko visokog kolesterola kao i jednostavan plan za optimizaciju istog.

                      Ako netko vama drag uzima lijekove za kolesterol, potičem vas da ovo podijelite i s njim i poslužite se tisućama besplatnih stranica s informacijama na www.Mercola.com.

                      Za većinu vas koji ovo čitate nema razloga riskirati zdravlje s lijekovima za kolesterol. S planom koji sam iznio, postići ćete kolesterol kakav bi trebali imati a uz sve to i “nuspojave” poput više energije, boljeg raspoloženja i umne bistrine.

                      Predobro da bi bilo istinito?

                      Ne baš.

                      Za najveću većinu, tek nekoliko promjena u načinu života dovest će do toga da će zdrava razina kolesterola doći sama od sebe.

                      Kao i uvijek, vaše je zdravlje u vašim rukama. Sad je čas da preuzmete kontrolu – i preoblikujete ga u nešto izvrsno.


                      http://mudrepredaje.com/?page_id=637

                      Dr. Mercola
                      http://www.mercola.com/
                      The only thing necessary for the triumph of evil is for good people to do nothing

                      Comment


                      • #12
                        Re: Što ne znamo o masnoćama

                        Originally posted by vege View Post
                        i šta sad, jesti cela jaja ili ne?
                        ima i drugačijih mišljenja o holesterolu...
                        http://istineilaziohrani.blogspot.com/
                        Jedem cijela jaja a ova gospođa mi baš i nije previše uvjerljiva. Čim je u naslovu istina ili laž znaš koliko je sati.
                        pobjednici traže načine a gubitnici razloge

                        Comment


                        • #13
                          Re: Što ne znamo o masnoćama

                          Da malo je čudno da izabcuje bjelanjak.

                          "...Međutim, sirove bjelanjke ne bi trebalo konzumirati u istoj mjeri kao žumanjke. Sirovi bjelanjci sadrže antinutrijent avidin, glikoprotein koji se veže na B vitamin biotin i sprečava njegovu apsorpciju. Biotin je neophodan za sintezu masnih kiselina i održavanje razine šećera u krvi a posebno tijekom trudnoće kada razina biotina u krvi opada.

                          Bjelanjak sam po sebi nema neku specijalnu nutritivnu vrijednost. Naša prehrana sadrži sasvim dovoljno kvalitetnih proteina i bez da koristimo bjelanjke. Međutim, moderna prehrana, koja se bazira na ugljikohidratima (žitaricama i škrobu) nutritivno je siromašna iako je bogata kalorijama. Posebno je siromašna vitaminima topivim u mastima, omega 3 masnim kiselinama i vitaminima B6 i B12. Žumanjak predstavlja izvanredan izvor ovih važnih nutrijenata i zato je važno uključiti u prehranu ovu supernamirnicu."
                          The only thing necessary for the triumph of evil is for good people to do nothing

                          Comment


                          • #14
                            Re: Što ne znamo o masnoćama

                            Originally posted by dizajner View Post
                            Da malo je čudno da izabcuje bjelanjak.

                            "...Međutim, sirove bjelanjke ne bi trebalo konzumirati u istoj mjeri kao žumanjke. Sirovi bjelanjci sadrže antinutrijent avidin, glikoprotein koji se veže na B vitamin biotin i sprečava njegovu apsorpciju. Biotin je neophodan za sintezu masnih kiselina i održavanje razine šećera u krvi a posebno tijekom trudnoće kada razina biotina u krvi opada.

                            Bjelanjak sam po sebi nema neku specijalnu nutritivnu vrijednost. Naša prehrana sadrži sasvim dovoljno kvalitetnih proteina i bez da koristimo bjelanjke. Međutim, moderna prehrana, koja se bazira na ugljikohidratima (žitaricama i škrobu) nutritivno je siromašna iako je bogata kalorijama. Posebno je siromašna vitaminima topivim u mastima, omega 3 masnim kiselinama i vitaminima B6 i B12. Žumanjak predstavlja izvanredan izvor ovih važnih nutrijenata i zato je važno uključiti u prehranu ovu supernamirnicu."
                            Pa ne valja ih jesti sirove, ali kuhani su odlični, a i pečeni nisu loši.
                            pobjednici traže načine a gubitnici razloge

                            Comment


                            • #15
                              Re: Što ne znamo o masnoćama

                              Originally posted by kelly View Post
                              Pa ne valja ih jesti sirove, ali kuhani su odlični, a i pečeni nisu loši.
                              Ne ulazim u to jel su sirovi li ne. Već da izbacuje bjelanak.
                              No očito da konzumira sirove.

                              Da ne bi otišli opet na jaja, tko hoće neka ovdje komentira vezano za jaja.
                              The only thing necessary for the triumph of evil is for good people to do nothing

                              Comment

                              Working...
                              X