Announcement

Collapse
No announcement yet.

Šta su proteini? - Članci

Collapse
This is a sticky topic.
X
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts

  • Šta su proteini? - Članci

    Proteina i proteinskih pripravaka za sportsku prehranu doista ima mnogo. Posljednjih nekoliko godina iz bodybuilderskih zajednica proširio se naziv "whey" (sirutka), koji se odnosi na whey (sirutkine) proteine. Svi danas prodaju "whey" proteine: mogu se kupiti u limenci, vrećicama, kao napitak; dostupni su i u energetskim pločicama. Nema sumnje, "whey" je "in".

    Popularnost je pripisana "nedavnom" otkriću da je protein dobiven iz sirutke izuzetno efikasan pri mišićnoj izgradnji. S druge strane postoji i mišljenje da je velik dio važnosti proteina dobivenih iz sirutke pripisan reklamnim kampanjama kompanija koje se bave proizvodnjom prehrambenih nadomjestaka. Ipak, ostaje činjenica da su "whey" proteini pobudili pažnju svih: liječnika, znanstvenika, nutricionista, trenera, atleta i posebice - bodybuildera. Ali, čemu sva ta gužva?

    Najveću je gužvu stvorila činjenica da sve više i više bodybuildera drži da je "whey" najbolji izvor proteina. Bodybuilderi nisu sami u toj ideji. Znanstvene studije također pridaju važnost proizvodima sirutke koji doista djeluju pri izgradnji mišića. Ali, prije nego li u potpunosti prihvatite blagodati "whey" proteina, evo nekoliko znanstvenih teza o dnevnim potrebama sportaša za proteinima.

    Znanstvene teze

    Istraživanja potvrđuju da bodybuilderi i sportaši uopće trebaju više proteina, mnogo više. Čak se i u konvecionalnim znanstvenim krugovima stručnjaci slažu da je atletama i bodybuilderima potreban dnevni unos proteina od otprilike 1.8 g po kilogramu tjelesne težine.

    To je ogromnih 225% od trenutačnog RDA. Sjećate se RDA? To su oni koji nam govore kakve su nam prehrambene potrebe bez obzira koliko trenirali.

    Kao bodybuilderi, trebamo više proteina iz nekoliko razloga. Zadržimo se na dva najvažnija: oporavak i rast. Trenirajte žestoko i potrošit ćete mišiće. Odmarajte se i vaši će se mišići oporaviti. Ali, bez odgovarajućeg unosa proteina mišići neće rasti. Dnevnu potrebu za proteinima možete nadomjestiti i raznovrsnom prehranom, ali znanost kaže da je vaš optimalni izbor proteina - sirutkin protein.

    Zašto "Whey" vlada?

    Povećanje mogućnosti oporavka
    Sirutkini su proteini najveći su izvor svih esencijalnih amino kiselina. Esencijalne amino kiseline su one koje vaše tijelo ne proizvodi samostalno, već ih je potrebno unositi u organizam dnevnom prehranom. "Whey" protein je bogat čitavim lancem amino kiselina (BCAA); leucinom, izoleucinom i valinom. BCAA je jedinstven jer ostaje u mišićima, a ne u jetri kao ostale amino kiseline. Lanac amino kiselina čini jednu trećinu mišićnih proteina, te budući da trening povećava potrebu za njima, važno ih je i osigurati. Primjerena zaliha BCAA u krvi je barijera gubitku mišične veličine i snage.

    Anti-katabolična funkcija
    Whey proteini su bogati amino kiselinama; sadrže taurin koji djeluje na volumen mišića na nivou stanica. Whey je također bogat glutaminom koji sadrži otprilike 60% svih slobodnih amino kiselina u tijelu.

    Glutamin ima vitalnu važnost kod izgradnje mišića. Koristan je kao gorivo koje čini ostale složene amino kiseline. Ako ne unosite dovoljnu količinu glutamina prehranom, vaše ga tijelo uzima iz mišičnog tkiva. Dobra vijest je nedavna studija koja ukazuje da nadomjestak glutamina sprečava uništavanje mišića. Koristeći samo nekoliko mjerica na dan, uskladišteni glutamin u mišićima sprečava njihovo propadanje.

    Imuno funkcija
    Glutamin, sirutkin protein, sadrži specifična antitijela, poznata kao imunoglobulin, koja imaju važnu ulogu u tjelesnom imuno sustavu - uništavaju strana tijela koja organizam napadaju. Time je imuno sustav mnogo efektniji.

    Biološka vrijednost
    "Whey" protein je lako probavljiv. U stvari, tijelo bolje apsorbira "whey" protein no bilo koji drugi. "Whey" je biološki "vredniji" od bilo kojeg drugog izvora proteina. To je razlog što "whey" ostavlja ostale proteine daleko iza sebe.

    Najpouzdaniji načini mjerenja biološke vrijednosti proteina su PER, PDCAAS, BV ... ABC ili XYZ? No, što sve to u stvari znači?

    P.E.R.
    P.E.R. je skraćenica od Protein Efficiency Ratio. Mjereći P.E.R. dobiva se omjer proteinskih obroka u odnosu na težinu koju ispitanik postiže. Dobitak težine (u gramima) dijeli se sa zbrojem proteina (u gramima). Rezultat izračuna daje P.E.R. Znanstvenici već godinama imaju saznanja da P.E.R. sirutkinog proteina daje najbolje rezultate. Državne institucije koriste ovu metodu kao temelj pri izradi prehrambenih etiketa i za razvoj RDA vrijednosti za proteine.

    PDCAAS
    PDCAAS ili Protein Digestibility Corrected Amino Acid Score je metoda testiranja proteinske biološke probavljivosti i vrijednosti. Točnost je nešto manja no kod P.E.R. metode. Ako nutricijent sadrži sve bitne amino kiseline, dobiva ocjenu "1". Proteini dobiveni iz sirutke, soje i jaja, postižu maksimalan pogodak "1". PDCAAS metoda sortira sve proteine u određene kategorije.

    BV
    Za sada najtočnija metoda testiranja biološke vrijednosti proteina jest BV metoda. BV je u stvari "biološka vrijednost". BV je postupak kojim se izračunava omjer svih nitrogena iz proteina unesenih prehranom, s nitrogenima apsorbiranim u organizam, tog istog proteina. Pomnožen sa 100, dobiveni broj je zapravo vrijednost iskoristivosti. Prednost ove metode je u činjenici da mjeri aktualnu biološku vrijednost.
    BV za proteine različitih izvora točno pokazuje koje od njih tijelo najbolje apsorbira. Na vrhu liste najbolje biološke vrijednosti je izolat proteina sirutke, a proteini biljnog porijekla (kao npr.soja), nalaze se na dnu ljestvice.

    Biološke vrijednosti proteina

    Whey Protein Isolate (WPI) – izolat proteina sirutke - 159
    Whey Protein Concentrate (WPC) – koncentrat proteina sirutke - 104
    Jaje - 100
    Mlijeko - 91
    Bjelanjak jajeta - 88
    Piletina - 79
    Kasein - 77
    Soja - 74

    Izvor: E. Renner "Milk and Dairy Products in Human Nutrition"


    Iz navedenog zorno proizlazi velika razlika u biološkoj vrijednosti proteina sirutke, koja ovisi isključivo o prozvodnom procesu.

    Proizvodni proces

    Sirutka je derivat mlijeka, točnije, nastaje pri proizvodnji sira. Sirutka je u svojoj originalnoj formi tekućina koja sadrži manje od 1% proteina i preko 93% vode. Nakon nekoliko stupnjeva obrade sirutka može biti rafinirana tako da se gotovo sva pretvori u proteine. Što je proces sofisticiraniji, to je bolja sirutka, s većim sadržajem proteina.

    Dobra sirutka
    Nakon što se voda izdvoji iz sirutke ostaje sirutkin prah koji sadrži 13% proteina i 76% laktoze. Sirutka se potom pasterizira, izdvoje se komadići sira, a zatim se smješta u tankove i priprema za daljnju obradu. Tada se protein sirutke i mast odvajaju od laktoze i minerala ultrafiltracijom. Rezultat je koncentrat proteina sirutke koji sadrži 35%-50% proteina i oko 4% masti.

    Bolja sirutka
    50% -tni koncetrat proteina sirutke može se poboljšati diafiltracijom. Ovom metodom povećavamo koncetraciju proteina odvajanjem laktoze i minerala iz sirutke. Time je 50%-tni koncentrat povećan na 80%.

    Najbolja sirutka
    80%-tni koncentrat može se poboljšati mikrofiltracijom. Ovom tehnikom izdvajamo mast iz sirutke; rezultat je 80% ili više sirutkin koncentrat s količinom masti <1%.

    Unatoč raznim marketinškim porukama, najbolji protein je onaj koji je prošao sve četiri navedene metode:

    1. ultrafiltracija-odvaja protein sirutke i mast od laktoze i minerala
    2. diafiltracija- ispire laktozu i minerale
    3. mikrofiltracija-odvaja masti
    4. hidroliza- dodaje se encim koji razgrađuje protein u peptide

    S prve tri gore navedene metode dobiven je protein zvan izolat proteina sirutke (WPI). Alternativna metoda prizvodnje WPI jest proces razmjene iona. Proces podrazumijeva promjenu pH vrijednosti, te se pri tom odvaja mast, laktoza i minerali. WPI je koncentriraniji od WPC-a, stoga što je WPI preko 90% čisti protein, manje od 1% masti i manje od 1% laktoze.

    Zaključak
    Amerika se hrani prema naputku "stručnjaka". Ali pogodite što? Stručnjaci su u krivu. Pretilost i bolesti koje prate pretilost; kao dijabetes, srčane smetnje i kap su u galopirajućem porastu. U.S. je zemlja sa najdebljom populacijom. Prehrana i životni stil moraju se promijeniti. Odgovor na to je prihvatiti novi stil, vježbanje u kombinaciji s visoko proteinskom prehranom. Kada bi svi trenirali naporno - svi bi i izgledali poput bodybuildera i fitness modela. Pretpostavljajući da vi, za razliku od "sjedeće" populacije, trenirate redovito, vaše tijelo treba mnogo proteina.

    Mi preporučamo barem 1,8 g proteina na kilogram vaše težine. Znači da muškarac od 90 kg treba uzimati barem 165 g proteina dnevno, raspoređenih u 5 do 6 malih obroka, svaka 2 do 3 sata. Konzumiranje 5 do 6 malih obroka dnevno je lakše nego što mislite. Potrebna je samo mala promjena navika.

    Uzimajući instant mješavinu proteina između doručka i večere i slijedeću između ručka i večere, a pretpostavljajući da ste dan započeli dovoljno rano, u mogućnosti ste konzumirati slijedeći obrok proteina upravo prije odlaska na počinak.
    Iako je WPI (izolat) veće koncentracije no WPC (koncentrat), treba uzeti u obzir i brzinu razgradnje pojedinih tipova proteina u organizmu. Stoga odaberite ono što je za vaš novac i potrebe najbolje.

    Potražite visoko kvalitetni kompleks WPI/WPC kao što je Carb Watchers ProPlete od Labrade. S ProPlete-om možete biti uvjereni da dobivate najmanje 20g čiste mišićne hrane. I upamtite: najbolje vrijeme za konzumaciju visoko kvalitetnog proteinskog nadomjestka, kao što je ProPlete je neposredno nakon vježbanja.
    Multi-blends kao ProV60, i Lean Body Bars je najbolje uzimati umjesto ostalih obroka.

    Pretpostavljajući da je vaš trening dostatan izazov vašim mišićima i pretpostavljajući da svojim mišićima dajete dovoljno vremena za odmor između vježbi, vaš najpametniji potez bio bi visokokvalitetni protein sirutke kao dodatak prehrani, kako bi potrebe vašeg tijela pri izgradnji mišića bile zadovoljene.

    http://www.nutrix.hr
    "Champions aren't made in the gyms. Champions are made from something they have deep inside them: a desire, a dream, a vision."

    Apsolutni prvak BiH 2012. i 2013.god. - Licni trener
    https://www.facebook.com/ado.adoni.gosto?ref=hl

    http://www.staying-fit.net/

  • #2
    Re: Sta su proteini ? ? ?

    Proteini ili bjelancevine se svrstavaju medju najzastupljenije organske molekule; u vecini zivih sistema cine 50% i vise suve tezine (izuzetak su biljke zbog celuloze). Ova jedinjena cine osnovne celijske sastojke svih zivih organizama. Ime im potice od grcke rijeci proteos, sto znaci prvi ili najvazniji. Iako su sva jedinjenja koja ulaze u sastav celije vazna za njenu pravilnu funkciju, proteini medju njima zauzimaju posebno mjesto, jer su nezamjenjivi u izgradnji celijskih struktura, katalizi i regulaciji metabolizma, procesima kontrakcije i transporta materija, a neki od njih ulaze u sastav odbrambenih sistema visih organizama. Mada je njihova funkcionalna razlicitost ogromna, u strukturi svi imaju isti plan gradje: polimeri su linearno povezanih aminokiselina.

    Kod svih aminokiselina koje ulaze u sastav proteina amino- i karboksilna-grupa vezane su za isti ugljenikov atom. Razlikuju se medjusobno u bocnim grupama (radikali ili R-grupe). Bocna grupa sadrzi atom ili grupu atoma i u zavisnosti od sastava moze imati pozitivan ili negativan naboj, moze biti polarna (sa pozitivnim ili negativnim jonima) i potpuno bez naboja (hidrofobna). Teoretski je moguce postojanje velikog broja aminokiselina, ali samo dvadeset aminokiselina, i to uvijek istih ulazi u sastav proteina razlicitih organizama. Mada se za aminokiseline mogu koristiti nazivi izvedeni prema IUPAC nomenklaturi, daleko cesce su u upotrebi njihova trivijalna imena. Pred toga uobicajeno je da se nazivi aminokiselina pisu skracenicama.

    Prema prirodi grupe R te aminokiseline se mogu svrstati u sedam grupa:

    1. Aminokiseline sa nepolarnim (hidrofobnim) bocnim nizom – gdje spadaju sledece aminokiseline: glicin (Gly), alanin (Ala), valin (Val), leucin (Leu), izoleucin (Ile), prolin (Pro)

    2. Aminokiseline sa atomaticnim bocnim nizom – fenilalanin (Phe), tirozin (Tyr), triptofan (Trp)

    3. Aminokiseline sa baznim bocnim nizom – lizin (Lys), arginin (Arg), histidin (His)

    4. Aminokiseline sa kiselinskim ostatkom u bocnom nizu – asparaginska kiselina (Asp) i glutaminska kiselina (Glu)

    5. Aminokiseline sa amidnim ostatkom u bocnom nizu – asparagin (Asn) i glutamin (Gln)

    6. Aminokiseline sa hidroksilnom grupom u bocnom nizu – serin (Ser) i treonin (Thr)

    7. Aminokiseline sa sumporom u bocnom nizu – cistein (Cys) i metionin (Met)

    Biljke su jedini organizmi sposobni da sintetizuju sve neophodne aminokiseline, polazeci od jednostavnih jedinjenja i koristeci neorganski azot. Zivotinje i covjek mogu da sintetisu samo neke aminokiseline iz drugih organskih jedinjenja, dok ostale, neophodne za izgradnju proteina moraju da unose hranom. Ove aminokiseline se nazivaju esencijalne (bitne) aminokiseline. Svaka zivotinjska vrsta ima specifican set esencijalnih aminokiselina. Ljudski organizam mora hranom da obezbjedi sledecih deset aminokiselina: arginin, valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, treonin, triptofan, histidin i fenilalanin. Histidin je esencijalan samo da djecu u fazi rasta, a arginin odrasle osobe mogu sintetisati u tkivima ili to cine mikroorganizmi crijeva pa je fakultativno esencijalan. Njegov nedostatak pracen je poremecajem u stvaranju spermatozoida.

    U proteinima su aminokiseline povezane peptidnim vezama (kovalentne veze formirane kondenazacijom izmedju karboksilne grupe jedne aminokiseline i amino-grupe druge aminokiseline). Redoslijed aminokiselina u lancu odredjuje bioloski karakter molekule proteina. Proteinske molekule su velike, cesto sadrze vise stotina aminokiselina. Stoga je broj razlicitih aminokiselinskih sekvenci beskrajan, a samim tim i moguca varijabilnost proteinskih molekula. Od svih mogucih proteina organizmi sadrze samo mali dio. Escherichia coli, npr., sadrzi 600-800 razlicitih vrsta proteina, dok visi organizmi imaju najmanje nekoliko hiljada razlicitih proteina, svaki sa svojom jedinstvenom prirodom i svaki sa posebnom funkcijom.

    Linearni raspored aminokiselina u polipeptidnom lancu cini primarnu strukturu proteina. Razliciti proteini imaju ralicitu primarnu strukturu (zavisno od broja, vrste i rasporeda aminokiselina), koju odredjuje nasljedna osnova svakog organizma.

    Podjela proteina

    Proteini se klasifikuju prema sastavu, rastvorljivosti, funkciji ili obliku molekula.

    * Prema sastavu proteini se dijele na:

    * jednostavne (proste) koji su izgradjeni iskljucivo od aminokiselina. Dijele se na osnovu rastovorljivosti. Najrasprodtranjeniji su albumini i globulini koji su osnovni proteini krvne plazme i nalaze se u skoro svim zivim organizmima;

    * slozene (konjugovane) koji pored proteinskog dijela molekula sadrze i neko drugo organsko jedinjenje ili jone metala. Zovu se jos i proteidi, a po prirodi neproteinske komponente, koja se naziva prosteticna grupa, mogu biti: nukleoproteini, lipoproteini, glikoproteini, fosfoproteini i hromoproteini.

    * Na osnovu bioloskih funkcija proteini se mogu podijeliti na sledece grupe:

    * Enzimi su veoma znacajna grupa proteina. Imaju ulogu bioloskih katalizatora. Posjeduju izvanrednu kataliticku moc, daleko vecu nego katalizatori koji se primjenjuju u hemijskim procesima, a pored toga se odlikuju visokom specificnoscu.

    * Skladisni (rezervni) proteini imaju ulogu depoa aminokiselina, koje se, po potrebi, koriste za rast i razvoj embriona. Tipicni predstavnici ove grupe su ovoalbumin (protein bjelanceta) i kazein (protein mlijeka).

    * Transportni proteini su sposobni da vezu specificne molekule i da ih prenose kreoz membrane ili krv kicmenjaka. Tako naprimjer, hemoglobin prenosi kiseonik, dok albumin seruma vezuje i prenosi masne kiseline iz masnog tkiva u druga i obratno.

    * Kontraktilni proteini su osnovni elementi kontraktilnih sistema skeletnih misica, dok je dinein proteinska komponenta flagela bicara.

    * Zastitni proteini imaju zastitnu ili odbrambenu funkciju. Tipicni predstavnici su krvni proteini trombin i fibrinogen. Ucestvuju u koagulaciji krvi, sprjecavajuci iskrvavljenje. Posebno interesantni su predstavnici ove grupe grupe su antitijela, koja stupaju u reakciju sa makromolekulima stranim organizmu ili izzazivacima bolesti neutralisuci ih i na taj nacin sprjecavajuci njihovo stetno djelovanje.

    * Hormoni imaju ulogu regulatora metabolizma. Medju njima su znacajni adrenokortikotropni hormon, koji ucestvuje u procesima regulacije biosinteze kortikoida, lipotropni, koji regulisu metabolizam masti, dok je somatotropin hormon rasta.

    * Toksini su izuzetno otrovne proteinske supstance, sak i kada su prisutne u veoma malim kolicinama. Predstavnici su Clostridium botulinum toksin (djeluje pri trovanju konzerviranom hranom) i zmijski otrov (sadrzi sistem enzima koji hidrolizuju fosfogliceride i nukleinske kiseline).

    * Strukturni proteini imaju veliku ulogu u zivotu celija i organizama. Unutarcelijski proteini formiraju filamente ili ravne slojeve koji daju celiji velicinu i oblik i ucestvuju celijskim pokretima i kretanju celija. Vancelijski strukturni proteini povezuju na razlicite nacine celije da bi ojacali tkiva i organe i obezbjedjuju matriks u kome celije mogu da rastu. Najpoznatiji su α-keratin, strukturni elemenat epitelnih tkiva, elastin, komponenta elasticnog vezivnog tkiva (ligamenti) i kolagen, ekstracelularni protein vezivnog tkiva i kostiju koji tagodje ucstvuje u sistemu povezivanja celija i tkiva.

    * Prema obliku molekula proteini se dijele na:

    * Fibrilarne – imaju izduzene oblike i, uopste, imaju pravilnu strukturu u kojoj se ponavlja redoslijed aminokiselina.

    * Globularne – kod kojih su polipeptidni lanci, iz kojih su izgradjeni, izuvijani i daju molekule sfernog (loptastog) oblika.

    http://users.teol.net/~dijanal/maturskirad/proteini.htm
    "Champions aren't made in the gyms. Champions are made from something they have deep inside them: a desire, a dream, a vision."

    Apsolutni prvak BiH 2012. i 2013.god. - Licni trener
    https://www.facebook.com/ado.adoni.gosto?ref=hl

    http://www.staying-fit.net/

    Comment


    • #3
      Re: Sta su proteini ? ? ?

      Ovo su neke zablude u vezi sa proteinima i visoko proteinskim dijetama i njihovim uticajem na zdravlje.

      PRVO PITANJE:
      Mnogi lekari misle da visoko proteinske dijete izazivaju disfunkciju bubrega ?

      ODGOVOR:
      Visoko proteinske dijete ne izazivaju disfunkciju bubrega kod zdravih osoba.Nema ni jedne studije koja pokazuje da visoko proteinske dijete uticu na disfunkciju bubrega kod zdravih ljudi. Studije koje pokazuju neku vezu izmedju disfunkcije bubrega i unosa proteina su one koje su vrsene na ljudima kod kojih je vec dijagnostikovana pocetna faza nekog bubreznog oboljenja kao sto su diabetic nephropathy, glomerular lesions itd.Ali i istrazivanja koja se ticu restrikcije unosa proteina kod bubreznih bolesnika mogu biti kontraverzna (Shils, Modern Nutr in Health & Dis, 1999).

      Ali ako imate neku pocetnu fazu bubreznog oboljenja vi ce te to osetiti i pre nego sto uradite nalaze krvi(narocito kod familija koje imaju istoriju bolesti i to pre svega diabetes mellitus i hypertension).

      Ali i ako doktori u studijama nadju vezu izmedju visoko proteinskog unosa i bolesti bubrega , postoji i niz studija koje govore suprotno :


      a) Ann Intern Med 2003 Mar 18;138(6):460-7
      The impact of protein intake on renal function decline in women with normal renal function or mild renal insufficiency.

      Knight EL, Stampfer MJ, Hankinson SE, Spiegelman D, Curhan GC.


      b) Int J Sport Nutr Exerc Metab 2000 Mar;10(1):28-38

      Do regular high protein diets have potential health risks on kidney function in athletes?
      Poortmans JR, Dellalieux O.


      c) Int J Obes Relat Metab Disord 1999 Nov;23(11):1170-7
      Changes in renal function during weight loss induced by high vs low-protein low-fat diets in overweight subjects.

      Skov AR, Toubro S, Bulow J, Krabbe K, Parving HH, Astrup A.


      d) Eur J Clin Nutr 1996 Nov;50(11):734-40

      Effect of chronic dietary protein intake on the renal function in healthy subjects.
      Brandle E, Sieberth HG, Hautmann RE.


      e) Am J Kidney Dis 2003 Mar;41(3):580-7

      Association of dietary protein intake and microalbuminuria in healthy adults: Third National Health and Nutrition Examination Survey. "Dietary protein intake was not associated with microalbuminuria in normotensive or nondiabetic persons."

      To su sve studije koje pokazuju da ne postoji veza izmedju visoko proteinskih dijeta i disfunkcije bubrega . Ako ste zainteresivani za ove studije mozete ih pogledati ovde http://www.pubmed.com.


      DRUGO PITANJE:
      Mnogi lekari veruju da zato sto visoko proteinske dijete mogu pogorsati stanje onih koji vec boluju od neke bubrezne bolesti, da se onda zbog toga to odnosi i na zdrave ljude.

      ODGOVOR:
      Netacno!Ove spekulacije dolaze od ranih istrazivanja koja su se bavila ovim pitanjem.
      Ovo misljenje je krenulo zbog toga sto se prilikom davanja proteina pacijentima koji boluju od bubreznih oboljenja dolazilo do nekih bubreznih problema . Iz ovih podataka neki lekari su dosli do zakljucka da povecani unos proteina moze naskoditi bubrezima zdravih ljudi.

      I ako ima mnogo studija koje pokazuju da visoko proteinske dijete skode lbubreznim bolesnicima , opet ponavljam da nema dokaza da ce visoko proteinske dijete naskoditi bubrezima zdravog bodibildera.

      TRECE PITANJE:
      Bubrezi se menjaju da bi se privikli na visoko proteinske dijete.

      ODGOVOR:
      Neke studije su pokazale da dolazi do ubrzanja funkcije bubrega prilikom visoko proteinskih dijeta.Ali vazno je da ovo nije negativna promena ili bolest. One misle da je to strukturalna adaptacija na povecanu filtraciju(nesto sto bubrezi ionako rade svo vreme)

      Ako bubreg ne reaguje na ovakav nacin mnogi lekari ce misliti da nesto nije uredu.Bas kao kod dizanja tegova tkivo se prilagodjava zahtevima koje stavljate pred njega . Zato ako nesto mora da "radi" jace , ne znaci da je to negativna stvar .Sta se desava kada misic radi jace?se zahtevima i postaju veci , jaci ili efikasniji.Zato adaptacija koju vrse bubrezi je razumna i odgovarajuca.

      Pogledajte ove studije:

      Eur J Clin Nutr 1996 Nov;50(11):734-40

      Effect of chronic dietary protein intake on the renal function in healthy subjects.
      Brandle E, Sieberth HG, Hautmann RE.

      na http://www.pubmed.com


      CETVRTO PITANJE:
      A sta ako je povecan kreatinin i BUN( nitrogen(azot) sastavni deo uree , a ova skracenica znaci blood urea nitrogen (BUN)) u nalazima krvi.

      ODGOVOR:
      Za pocetak sta je kreatinin a sta je BUN ?

      Kreatinin je poznat kao otpad misica ili metabolizma proteina.Njegov nivo je odraz misicne mase ili kolicine proteina u dijeti .Niski nivoi su vidjeni nekad kod oboljenja bubrega , niskog unosa proteina, bolesti jetre, ili trudnoce.Visoki nivoi su nekad vidjeni kod bolesti bubrega pre svega zbog toga sto oboleli bubrezi nece izbaciti kreatinin iz tela kao sto bi trebali da urade.Takodje povecani nivo kreatinina moze se videti prilikom upotrebe nekih lekova.I konacno povecani nivo kreatinina takodje se moze videti kod degradacije misica, visoko proteinskim dijetama, ili koriscenjem kreatina .
      Kolicina kreatinina u krvi je regulisana kolicinom njegove produkcij(od degradacije proteina - misica ili dijete) i kolicine koja je otklonjena(od strane bubrega).Znaci kreatinin u krvi moze biti dokaz bubreznog oboljenja ili povecane degradacije proteina .
      Kako kod bodibildera stalno dolazi do degradacije misica usled vezbanja a i koriste visoko proteinske dijete onda to i uzrokuje poviseni nivo kreatinina u krvi.A kako je kreatinin produkt razbijanja kreatina onda i unos kreatina utice na njegov nivo.

      BUN (blood urea nitrogen) je ustvari azot koji je sastavni deo uree produkta metabolizma proteina a velicina njegove koncentracije je pod uticajem istih faktora kao kod kreatinina . povecani nivo zavisi od unosa proteina bolesti bubrega, odredjenih lekova,malog unosa tecnosti , unutrasnjeg krvarenja,vezbanja,otkaza srca koje pokazuje poviseni nivo BUN.Nizi nivo je pokazatelj lose ishrane,oboljenja jetre,ili malog unosa azota.Bun je vise povezan sa unosom proteina nego kreatinin.Svi argumenti odozgo se odnose i na ovo.

      Ne govorim da usled povecanja kreatinina i BUN ne treba brinuti ali njihovo povecanje u krvi moze biti razlog podiznja tegova i visoko proteinskih dijeta kod zdravih ljudi. Ali takodje moze biti pokazatelj oboljenja bubrega.

      PETO PITANJE:

      Posto kreatinin i BUN nisu pokazatelji sigurni pokazatelji oboljenja sta onda testiramo , samo da bi bili sigurni da nemamo neko oboljenje?

      ODGOVOR:
      Dr. Eric Serrano kaze da nivo BUN i kreatinina moze biti do 30 ali visi nivoi pokazuju da postoji problem. Urinarni proteinski test je bolji za merenje funkcije bubrega od ostalih nacina provere.

      Gledajuci slozenu funkciju bubrega bilo bi pogresno reci da samo na osnovu ova dva elementa(BUN i kreatinina)mozemo reci da postoji disfunkcija bubrega , vec da bi to rekli potrebno je detaljno ispitati funkcionisanje bubrega.

      SESTO PITANJE:

      A sta sa povecanim nivoima Creatine Kinase?

      ODGOVOR:
      Doktori spekulisu da je povecanje markera ostecenja misica(Creatine Kinase) indikacija skorasnjeg srcanog udara! Kako je ovo moguce ?

      Creatine Kinase je celijski enzim(on se nalzi u tecnom delu celije) i ucestvuje u misicnom metabolizmu.Kako je Creatine Kinase prisutan u svim misicnim tkivima (kako skeletnim tako i srcanim) njegov povecani nivo je indikacija nekog tipa povrede misica. Studije su pokzale povecanje Creatine Kinase kod ljudi sa ostecenjimas srca ali takodje i kod ljudi sa normalni treningom prouzrokovanim ostecenjima(ova ostecenja su znacajna za rast i adaptaciju misica).

      Interesantno je to da su visoko proteinske dijete imalr uticaj an povecanje Creatine Kinase kako za vreme odmora tako i nakon treninga koji nije prouzrokovao ostescenja(i to kod ispitivanja kako ljudi tako i kod niza drugih vrsta).

      Ako lekar sumnja onda se moze izvrsiti tkzv. test creatine kinase isoform test koji ce pokazati da li je creatine kinese otpustena is skeletnih ili srcanog misica.

      evo nekih referenci :

      Med Sci Sports Exerc. 1999 Mar;31(3):414-20

      Effects of dietary protein on enzyme activity following exercise-induced muscle injury.

      Hayward R, Ferrington DA, Kochanowski LA, Miller LM, Jaworsky GM, Schneider CM



      autor Dr.Dzon Berardi
      jos informacija o njegovom radu mozete pronaci na :
      http://www.johnberardi.com


      link http://www.t-nation.com/readTopic.do?id=459807
      "Champions aren't made in the gyms. Champions are made from something they have deep inside them: a desire, a dream, a vision."

      Apsolutni prvak BiH 2012. i 2013.god. - Licni trener
      https://www.facebook.com/ado.adoni.gosto?ref=hl

      http://www.staying-fit.net/

      Comment


      • #4
        Re: Sta su proteini ? ? ?

        eto ljudi...citajte...moderatori neka urede ovo samo malo ako hoce, da bude preglednije...
        "Champions aren't made in the gyms. Champions are made from something they have deep inside them: a desire, a dream, a vision."

        Apsolutni prvak BiH 2012. i 2013.god. - Licni trener
        https://www.facebook.com/ado.adoni.gosto?ref=hl

        http://www.staying-fit.net/

        Comment


        • #5
          Re: Sta su proteini ? ? ?

          Svaka ti dala na ovome...jabi ovo pod ključ...
          IZ ZNOJAVE RUKE ČELIK PROGOVORI!

          Comment


          • #6
            Re: Sta su proteini ? ? ?

            Dosta žalosno što se ovakvi tekstovi moraju kopirati iz srpskih stranica.
            Nisam tražio za život koji mi je dan. Ali mi je dano. Ništa više. I time... Dajem sve od sebe

            Comment


            • #7
              Re: Sta su proteini ? ? ?

              Dobri tekstovi

              Comment


              • #8
                Re: Sta su proteini ? ? ?

                Originally posted by Todd_the_Wraith
                Dosta žalosno što se ovakvi tekstovi moraju kopirati iz srpskih stranica.
                Sto je zalosno ako su tekstovi sa srpski stranica

                Comment


                • #9
                  Re: Sta su proteini ? ? ?

                  Kvare mi doživljaj čitanja, iskrivljuje originalni govor.
                  A ima se što za čitati.
                  Nisam tražio za život koji mi je dan. Ali mi je dano. Ništa više. I time... Dajem sve od sebe

                  Comment


                  • #10
                    Re: Sta su proteini ? ? ?

                    Originally posted by Todd_the_Wraith
                    Dosta žalosno što se ovakvi tekstovi moraju kopirati iz srpskih stranica.
                    Dosta žalosno što to vidiš kao jedinu stvar vrijednu komentiranja.

                    Inače stvarno dobri tekstovi, tko je (našao i) postao, tnx i svaka čast.
                    lift BIG, eat BIG, get BIG

                    Comment


                    • #11
                      Re: Sta su proteini ? ? ?

                      Originally posted by Doomeo
                      Dosta žalosno što to vidiš kao jedinu stvar vrijednu komentiranja.

                      Inače stvarno dobri tekstovi, tko je (našao i) postao, tnx i svaka čast.
                      Inter pedes virginum gaudium est iuvenum.

                      Comment


                      • #12
                        Re: Sta su proteini ? ? ?

                        Originally posted by Doomeo
                        Originally posted by Todd_the_Wraith
                        Dosta žalosno što se ovakvi tekstovi moraju kopirati iz srpskih stranica.
                        Dosta žalosno što to vidiš kao jedinu stvar vrijednu komentiranja.

                        Inače stvarno dobri tekstovi, tko je (našao i) postao, tnx i svaka čast.
                        Ova prva ti je na mjestu brate. Stvarno je to zalosno.

                        Nema na cemu za txt...mislim d bi trebalo ovo da se nalazi na forumu, jer je korisni svima, a ne samo pocetnicima.
                        Ja imam ovoga jos na pc-u, to sam ja sebi redom skidao i citao kad sam tek poceo...pa je razbacano po PC-u svugdje. Ali stvar je u tome sto uglavnom u dosta clanaka se ponavlja dosta stvari, pa gledam da nadjem clanke gdje ce biti nesto novo, cu jednostavno da kidam odlomke i postujem.
                        "Champions aren't made in the gyms. Champions are made from something they have deep inside them: a desire, a dream, a vision."

                        Apsolutni prvak BiH 2012. i 2013.god. - Licni trener
                        https://www.facebook.com/ado.adoni.gosto?ref=hl

                        http://www.staying-fit.net/

                        Comment


                        • #13
                          Re: Sta su proteini ? ? ?

                          jedino sto me buni u cijeloj toj prici je to sto se glutamin u clanku spominje kao sastavni dio wheya. kad usporedujem sastav npr. pro.nutritionovog cfm izolata, i npr. 100% gold standarda, na ON-u je napomenuto posebno da mjerica sadrzi 4g glutamina, dok na cfm-u se nigdje ne spominje...
                          Animal. Can you handle it?

                          Comment


                          • #14
                            Re: Sta su proteini ? ? ?

                            hmmm cudno. Ali bas sam prije par dana citao jedan mlo poduzi clanak, gdje pise kako je udio glutamina pokazatelj za dobar whey. Znaci ukoliko glutamina ima znatno vise od ostalih aminokiselina (mislim da u veini slucajeva i jest tako) da je whey dobar.
                            I da se treba obratiti paznja i na BCAA, isto tako gledati ako su u zanemarljivim kolicinama, kao sto sam vec vidjao po deklaracijama, da ga je bolje izbjeci...
                            "Champions aren't made in the gyms. Champions are made from something they have deep inside them: a desire, a dream, a vision."

                            Apsolutni prvak BiH 2012. i 2013.god. - Licni trener
                            https://www.facebook.com/ado.adoni.gosto?ref=hl

                            http://www.staying-fit.net/

                            Comment


                            • #15
                              Re: Šta su proteini? - Članci

                              volio bi da se i ostatak ekipe prikljuci diskusiji jer se kroz forum stalno ponavlja ono "svi ti wheyevi su isti", "zasto bi dao 50kn vise" itd.
                              jer kad bolje razmislim na primjeru gold standarda: ima 24g P, 4g glutamina, i 4.6g BCAA. to je ko da uz whey sa strane uzmes i aminokiseline i glutamin. gledajuci na taj nacin, nije skupo. skupo je u usporedbi s tim koliko isti proizvod kosta vani.[attachment=0:h8rw6s6v]d094e7bf15adb0908bc39ac12cc90b44.jpg[/attachment:h8rw6s6v]
                              evo sastava cfm-a
                              ne razumijem se u aminokiseline poimence, ali ovdje nema glutamina nista, a BCAA neznam dali su koje od ovih u toj kategoriji
                              Attached Files
                              Animal. Can you handle it?

                              Comment

                              Working...
                              X