Dakle ovako, imam 31 godinu i trenutno sam na skidanju kila i promijeni života. Da se razumijemo, ovo mi nije prvo mršavljenje međutim želim da bude posljednje. Početkom ovog mjeseca ponovno sam se pridružio u teretanu, točnije 10.3. Na dan pristupanja i prvog treninga težio sam svega 115kg. U trenutku pisanja ovoga posta imam 106,7kg, visok sam 165cm. Cijeli život sam debeo jer se šopam sa hranom. U principu je počelo u 5 razredu jer sam bio žrtva zlostavljanja u školi pa sam utjehu našao u hrani i kompjuterima. Kasnije su se kile samo gomilale. Kasnije u životu je tu bilo još nekoliko trenutaka koji su dolili ulje na vatru i zapečatili debljinu i sudbinu a spoznaja koja je stavila točku na I je bila ta da saznal kako mi tadašnja cura hmmm ajmo je nazvati prijateljica noći- Međutim nedavno se sve promijenilo. Prošle godine sam u Dubaiu upoznao simpa curu inaće sa filipina sa kojom sam se vrlo brzo sprijateljio pa su se nakon mog povratka u Hrvatsku naše kave pretvorile u danonoća dopisivanja i skajpanja. Nedugo nakon toga mi je čak dapaće ona postala i cura a od 1.3 ove godine smo i zaručeni. Tako da motivacije ima poprilično a kako sam lagano u godinama kad zdrastveni problemi postaju svakodnevica ne bi bilo ljepo ostaviti udovicu iz sebe..
Što se tiče plana vježbanja, vježbam 5 dana u tjednu po sat do sat i pola, iz prehrane sam izbacio svu brzu hranu, pekare, sokove i slatkiše, dnevno uzimam 1500 do 1700 kalorija, jedem strahovito puno povrća i to onog kojeg ranije nisam mogao vidjeti tipa brokule i prokulica. Autom se koristim samo kad moram negdje van grada ili kad moram dostaviti robu klijenu ( prodajem 3d printere i opremu pa ne bi bilo zgodno robu tegliti po gradu ) a sve ostalo obavljam pješice.
Inaće sve one koji se boje teretane bi ohrabrio na taj korak. Iskreno uvijek sam mislio kako će me osuđivati i sa gađenjem gledati kad uđem unutra i dobacivati komentare tipa Gle debelog u kratkim hlačicama kak se znoji, ili, Gle debelog kak ništ nezna, međutim istina je drugačija, nitko te ni ne doživljava već svi rade ono radi čega su došli i čak dapaće ljudi ti pomognu ako vide da negdje zapelo ili ako neku vježbu izvodiš pogrešno. Da, nažalost ima i onih sa komentarima, no to je svega ni 2% ukupne populacije teretane i to su oni koju dođu, budu tamo 3 sata, naprave 1 set sa bučicama a ostalo se cere, tipkaju po mobitelu ili traže neku ženu da se upucavaju. A njih ni ne doživljavam.
Što se tiče plana vježbanja, vježbam 5 dana u tjednu po sat do sat i pola, iz prehrane sam izbacio svu brzu hranu, pekare, sokove i slatkiše, dnevno uzimam 1500 do 1700 kalorija, jedem strahovito puno povrća i to onog kojeg ranije nisam mogao vidjeti tipa brokule i prokulica. Autom se koristim samo kad moram negdje van grada ili kad moram dostaviti robu klijenu ( prodajem 3d printere i opremu pa ne bi bilo zgodno robu tegliti po gradu ) a sve ostalo obavljam pješice.
Inaće sve one koji se boje teretane bi ohrabrio na taj korak. Iskreno uvijek sam mislio kako će me osuđivati i sa gađenjem gledati kad uđem unutra i dobacivati komentare tipa Gle debelog u kratkim hlačicama kak se znoji, ili, Gle debelog kak ništ nezna, međutim istina je drugačija, nitko te ni ne doživljava već svi rade ono radi čega su došli i čak dapaće ljudi ti pomognu ako vide da negdje zapelo ili ako neku vježbu izvodiš pogrešno. Da, nažalost ima i onih sa komentarima, no to je svega ni 2% ukupne populacije teretane i to su oni koju dođu, budu tamo 3 sata, naprave 1 set sa bučicama a ostalo se cere, tipkaju po mobitelu ili traže neku ženu da se upucavaju. A njih ni ne doživljavam.
Comment