Announcement

Collapse
No announcement yet.

Med

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts

  • Med

    Ne znam koliko vas još uopće pojede žlicu meda ujutro, kao što su nas bake učile, ali evo jedan dobar članak. Upotrijebio sam znanje Copy-Paste, al nema veze Sve u svrhu edukacije



    Med - tajnovita slast
    Vrlo je sladak, proizvodi se u seoskim kućanstvima, vrhunski kuhari sve više ga koriste u restoranima, može se naći na policama trgovina probranih prehrambenih artikala, a znanstvenim istraživanjima je dokazano da je koristan u brojnim slučajevima.
    Riječ je o domaćem medu koji se sakuplja ručno u malim količinama i ima intenzivnu aromu. Industrijski med se, za razliku od domaćeg, proizvodi na velikim farmama pčela, u pripremi se često miješa med s različitih ispaša, filtrira se i pasterizira na visokim temperaturama.
    Budući da okus, boja i tekstura domaćeg meda ovise o sezoni i mjestu ispaše, a ne o aditivima ili načinu proizvodnje, prirodni je med vrlo cijenjen. Ujedno, to je i jedna od rijetkih u potpunosti prirodno proizvedenih namirnica. Nije onda čudno što njegova cijena zna biti i do 3 puta veća od cijene industrijskog meda i da njegova proizvodnja količinski nije ujednačena. A vrhunski kuhari i gurmani stalno traže sve više.

    Vijesti koje dolaze iz svijeta zdravstva sve su odreda dobre. Nekad su nutricionisti med povezivali sa šećerom i smatrali da je jedina razlika viša kalorijska vrijednost meda (jedna žlica - oko 64 kalorije). Danas se, međutim, zna da je med vrlo zdrava hrana. On je neprestani izvor energije, a dokazano pomaže i sportašima, jer se pod njegovim utjecajem mišići brže oporave nakon napornog treninga.
    Med ima važnu ulogu i u prevenciji srčanih oboljenja: studija provedena na sveučilištu Illionois pokazala je da med usporava oksidaciju LDL kolesterola, koji stvara naslage na arterijama.
    Prema svemu sudeći, čini se da tamne vrste meda poput onog od kestena ili kadulje sadrže isto toliko antioksidansa kao i sami plodovi, odnosno cvjetovi. Osim toga, ima i dokazano antimikrobno djelovanje. Kako navodi časopis "Vita", studije pokazuju da med nanesen na kožu ubrzava zacjeljivanje rana i usporava razvoj patogenih bakterija. Budući da sadrži i vrstu enzima koji proizvodi hidrogen peroksid, koji pak usporava nastanak dentalnog plaka, može se koristiti i za prevenciju karijesa.
    Postoje i medovi s dodatkom voća, kao i različiti umjetno aromatizirani, za koje nije rijetkost da im se umjetno dodaju arome ljekovitih trava, no na domaćem tržištu takvi se proizvodi nisu ustalili. U čitavoj, čini se dosta šarolikoj ponudi meda svoje mjesto ima i kosher-med, odnosno onaj koji je proizveden, obrađen i pakiran u skladu sa židovskim prehrambenim pravilima, o čemu obavezno svjedoči i certifikat istaknut na etiketi pakiranja.
    Još koja riječ o medu
    Boju meda određuje s kojeg je cvijeta uzimana pelud; svjetliji medovi u pravilu su nježnijeg okusa, a tamniji (često i gušći) su češće intenzivnijeg, pa i oporijeg okusa.
    Temeljni sastav meda čini fruktoza, glukoza i voda; med sadrži i druge šećere i tragove enzima, minerala, vitamina i aminokiselina.
    Sekundarna funkcija koju pčele obavljaju dok prikupljaju nektar od vitalnog je značaja za prehranu čovječanstva; čak trećina ljudske hrane potječe od biljaka koje se razmnožavaju oprašivanjem, a 80 % tih biljaka oprašuju upravo pčele
    No pain,no gain!

  • #2
    Re: MED

    Nedostaju podaci i sadržaj o vrstama meda.
    može neki dobar link o tome ćelavi ?
    - Agacija (karakteristike i čemu služi
    - Lipin med # # #
    - Cvjetni med # # #
    - Med Kestena ###
    i td...
    Nisam tražio za život koji mi je dan. Ali mi je dano. Ništa više. I time... Dajem sve od sebe

    Comment


    • #3
      Re: MED

      Preuzeto sa www.plivazdravlje.hr


      Što je med?

      Za med postoje različita tumačenja. Najveći broj ljudi ga smatra slatkom i ukusnom hranom, a način na koji se dobiva i koje su njegove sastavne tvari malo tko bi znao odgovoriti. U biti, svaku kap meda sačinjava niz kemijskih tvari. S nutricionističkog gledišta, moglo bi se reći da je med 100 posto iskoristiva namirnica, bogata raznim ljekovitim tvarima i svojstvima koja joj daju prednost ispred svih ostalih namirnica.
      Prema pravilniku gledano, pod pojmom med se smatra sladak, gust, viskozan proizvod, što ga medonosne pčele proizvode od nektara cvjetova medonosnih biljaka ili od sekreta živih dijelova biljaka koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari, transformiraju i odlažu u saće da sazori.

      Vrste meda

      Vrsta i kvaliteta, a tako i nutritivna i zdravstvena vrijednost meda ovisi o mnogim faktorima kao npr. o samim cvjetovima s kojih se sakuplja, o godišnjem dobu u kojem se skuplja, o zdravstvenom statusu pčela, i sl. Od mnogobrojnih vrsta meda među najpoznatije u našim krajevima spadaju (obzirom na nektar iz kojeg su proizvedene):
      • Med akacije - med je svijetle boje i delikatnog okusa. Dobar je za umirivanje.

        Lipov med - sakuplja se u jesenskim mjesecima, svijetle je boje i jednako kao i med akacije smatra se dobrim umirujućim sredstvom. Posjeduje i antiseptičko djelovanje pa ga se stoga često preporučuje oboljelim osobama, a posebice kod oboljenja koja zahvaćaju dišne puteve, ali jednako je tako potrebno znati da ga nije preporučljivo davati osobama koje pate od bolesti srca i krvožilnog sustava.

        Kestenov med - sakuplja se od lipnja do kolovoza, smeđe je boje i blago gorkog okusa. Često se preporučuje za postizanje bolje cirkulacije krvi, ali i za bolje funkcioniranje jetre. Dobrim se pokazao i pri liječenju čireva, a i kod kronične upale želuca.

        Med stolisnika - sakuplja se na kraju ljeta i na početku jeseni, uglavnom je svjetlije boje, a često se preporučuje kod infekcija dišnih puteva.

        Kaduljin med - ima snažno antiseptično djelovanje, a zbog toga što sadrži sastojke koji uzrokuju izlučivanje sluzi vrlo često se preporučuje kao sredstvo za iskašljavanje.

        Med bagrema - vrlo je lagan i blag pa ga mogu koristiti i djeca. Pomaže kod tegoba dišnih organa, ali djeluje i kao umirujuće sredstvo.

        Med maslačka - sakuplja se u proljeće, intenzivno je žute boje, a karakteristika mu je da brzo kristalizira. Koristi se kao diuretik i laksativ, ali dobro djeluje i na funkcioniranje jetre.

        Livadni med - prikupljen je od različitih vrsta cvjetova. Blag je pa se često preporučuje starijim osobama, osobama s niskim tlakom i djeci.

        Medun - je med koji pčele sakupljaju izvan cvjetnih čaški za vrijeme ljetnih mjeseci. Ova vrsta meda u principu se razlikuje od drugih po tome što nije dobivena iz nektara cvijeća, već iz medljike, slatke tekućine koju luče lisne i štitaste uši ili pak leptiri. Tamne je boje, viskozan, okusa na karamelu i sporo kristalizira. Bogat je mineralnim solima i sadrži malo šećera, pa se često preporučuje dijabetičarima i sportašima.



      Naravno, u navedenom su popisu navedene samo neke od mnogih vrsta meda. Potrebno je spomenuti da od svih vrsta, moramo razlikovati i med s obzirom na konačni postupak dobivanja i to na:

      •vrcani (dobiven centrifugiranjem)
      •topljeni (dobiven zagrijavanjem zdrobljenog saća)
      •muljani med (dobiven hladnim gnječenjem
      •med u saću
      •med s komadima saća

      Kemijski sastav meda

      Nije svaki med jednak po svom kemijskom sastavu. On ovisi o porijeklu dobivanja (cvijeta ili medljike) i načinu vađenja iz saća. U prosjeku gledano možemo reći da med sadrži oko 180 različitih tvari i supstanci koje su kombinirane u takvom omjeru i na takav način da ih sve do danas niti jedna ljudska ruka, a niti stroj nije uspio napraviti neprirodnim putem.

      Naravno postoje krivotvorine meda, no one se lako otkriju standardnim kontrolama kakvoće. U prosjeku med se sastoji od oko 75 % šećera (glukoze i fruktoze), oko 5 % složenih ugljikohidrata (dekstrina, maltoze i sl.), organskih kiselina (mravlja, jabučna, limunska, jantarna i sl.), manjeg udjela proteina i enzima, peludnih zrnaca, raznih antiseptičnih tvari, vitamina, minerala, aromatskih tvari itd.

      Ovisno o udjelu pojedinih tvari, razlikovat će se i pojedina fizikalno-kemijska svojstva meda (konzistencija, boja, okus i sl.). Na takva svojstva ponajviše utječu dekstrini, koji medu daju posebna svojstva (ljepljivost i gustoću), pa je upravo zbog toga med svjetlije boje obično rjeđi od meda tamnije vrste, koji obično sadrže veće količine ovih ugljikohidrata. Pčele upravo zbog ovog sastojka ne koriste med za prehranu jer ne mogu probaviti dekstrine i melecitozu.

      Nutritivne karakteristike meda

      Nažalost, zastupljenost meda u prehrani čovjeka je premala. Naime, med se smatra jednom od najprobavljivijih i najiskoristivih namirnica. S obzirom na to da sadrži znatan udio jednostavnih šećera, med se prvenstveno ubraja u energetske namirnice.

      No, za razliku od ostalih namirnica bogatih na šećeru, med sadrži jednostavne ugljikohidrate - glukozu i fruktozu koji su lako iskoristivi za stvaranje energije (manji je i utrošak inzulina), a višak se sprema kao rezerva energije (glikogen). Za razliku od meda, šećer se u organizmu prethodno razgrađuje do glukoze i fruktoze nakon čega se molekule glukoze i fruktoze iskorištavaju kao pogonsko gorivo, a svaki se višak konvertira u masno tkivo.

      Osim toga konzumni šećer ne sadrži ništa drugo nego tzv. "prazne kalorije", dok med obiluje i drugim nutritivnim i ljekovitim tvarima. Osim glukoze i fruktoze od ugljikohidrata u medu nalazimo i saharozu (oko 5%), oligosaharide (koji nastaju tijekom čuvanja meda), dekstrine (svjetlije vrste sadrže manje količine, od 0,5 - 1%) i sl.

      Od ukupnog sastava med u prosjeku sadrži oko 1,6 % proteina i to albumina i globulina, što potječe od cvjetnog praha ili iz žlijezda slinovnica pčela. Proteini u medu su lagani i pahuljasti, ali utječu na promjenu boje meda tijekom skladištenja i na proces kristalizacije (ubrzavaju ga). Med od medeljke sadrži više proteina. Osim proteina u medu se nalaze i pojedine aminokiseline, ali i razni enzimi o kojima podosta ovise promjene koje se u njemu dešavaju.

      Udio vitamina u medu razlikuje se s obzirom na vrstu, ali med ne možemo ubrajati u namirnice koje predstavljaju bogat izvor vitamina. Od svih vitamina med u najvećem udjelu sadrži vitamin C (oko 3,5 mg na 100 g meda) i vitamine B skupine (niacin, riboflavin, pantotenska kiselina). U nekim vrstama mogu se pronaći i određene količine vitamina K.

      Od mineralnih tvari u medu, ovisno o vrsti, nalazimo željezo, bakar, fosfor, kalcij, magnezij, kalij i natrij. Od svih prisutnih minerala u većim količinama u medu nalazimo kalij. Tamnije vrste meda bogatije su mineralnim tvarima.

      Udio vode u medu je vrlo važan parametar, jer o njemu mnogo ovisi kvaliteta meda. Taj udio se obično kreće od 16 - 20 %. Bitno je i spomenuti da med u svom sastavu ne sadrži komponente lipida (masti).

      Antioksidativna i ljekovita svojstva meda

      S obzirom na nutritivne i energetske tvari koje se upliću u normalan metabolički sustav, velika cijenjenost meda kao namirnice proizlazi možda i iz toga što med sadrži mnogobrojne tvari sa ljekovitim svojstvima. Takve tvari obično nazivamo fitokemikalijama. Med se zbog svog sastava olako može ubrajati u namirnice s fitokemijskim profilom, a posebice iz razloga što sadrži flavonide i fenole koji djeluju poput antioksidansa.

      Zbog takvih, ali i drugih molekula sličnih svojstava medu se pripisuju razna ljekovita djelovanja. Kao primjer navodimo samo neka, uglavnom dokazana ljekovita svojstava meda:

      • poboljšava rad metaboličkog sustava
      • potiče umnu i fizičku aktivnost
      • tamne vrste meda pomažu kod slabokrvnosti
      • poboljšava otpornost organizma jačajući imunološki sustav
      • djeluje antiseptično, pa je kao takav dobar i za vanjsku uporabu (npr. zacjeljivanje rana, opekotina, liječenje akni i sl.)
      • poboljšava apsorbiranje pojedinih tvari u organizam (lijekovi, mineralne tvari i sl.)
      • zbog određenog udjela antioksidativnih tvari djeluje poput detoksikacijskog sredstva na razini cijelog organizma
      • djeluje poput sedativa

      Sportaši i med

      Med je dobro poznat atletičarima, plivačima, planinarima i ostalim sportašima kao izvrsna energetska nadopuna. Takav renome meda može se zahvaliti njegovom jedinstvenom, balansiranom sastavu, čije komponente integriraju između akcija skladištenja i stvaranja energije. Glukoza se iz meda direktno i olako apsorbira u organizam čime ubrzano opskrbljuje organizam energijom. Fruktozin metabolički put je nasuprot glukozinom nešto sporiji što uzrokuje prolongiranje vremena za opskrbljivanjem energijom. Tako kao konačni efekt dobivamo bržu nadopunu energetskih potreba, koja osim toga i kroz duži period omogućuje stalnu nadoknadu bez dodatnog opterećenja probavnog sustava.

      Med u kućnoj uporabi

      Osim za ljudsku prehranu med se može koristiti i u druge, ciljane svrhe. Neke od pripravaka koristili su i naši preci, a neki su novijeg datuma. S obzirom da je broj pripravaka i preporuka na bazi meda vrlo opširan i velik, za ovu smo se priliku odlučili samo za one najpoznatije ili možda bolje rečeno za one koji se najčešće uporabljuju.

      Pripravci i preporuke na bazi meda za probleme respiratornog sustava
      •žličica meda rastopljena u toplom čaju ili mlijeku (temperature do 45 0C) pomaže kod upale grla gdje djeluje antiseptično, umirujuće, ali i kao stimulans za iskašljavanje
      •2 žličice meda, 1/2 šalice prirodnog soka naranče i 1 šalica tople vode (sve dobro promiješano) djeluje kao pripravak za iskašljavanje i umirivanje kašlja
      •1/4 žličice mljevenog papra pomiješano s 1 žlicom meda pomaže pri začepljenju dišnih puteva, ali djeluje i kao dezinficirajuće sredstvo.

      Pripravci za probleme probavnog sustava
      •2 žlice meda otopljeno u 1 L vode može se koristiti kao dobra rehidratacijska otopina
      •malo muškatnog oraščić pomiješanog s medom pomaže pri dijareji
      •sok 1/2 limuna, žlica meda i 2 dL mlake vode (sve pomiješano) pokazao se kao vrlo dobar pripravak kod osoba koje imaju problema sa konstipacijom, hiperaciditetom ili gojaznošću (nešto slično jabučnom octu, mada pokazuje još bolje rezultate)kod oboljenja izazvanih djelovanjem mikroorganizmima pomaže konzumiranje čistog meda

      Pripravci za preparativnu uporabu
      Med je koristan kod gotovo svih kožnih oboljenja i oštećenja.
      •istraživanja ukazuju da nanošenje meda na rane onemogućuje nastajanje infekcije, omogućuje brže zarastanje rane, a pomaže i kod uklanjanja ožiljaka
      •žlica meda, malo naribane mrkve, i 2 - 3 kapi mlijeka (pomiješano) pri nanošenju na lice (10 - 15 minuta djelovanja) pokazao se kao odličan pripravak za uklanjanje akni, zatezanje kože, i općenito kao dobro sredstvo kod održavanja kože lica

      I na kraju ?
      Pravilno tj. popularno zvano "zdravo" hranjenje ne bih trebalo predstavljati samo uklanjanje određenih vrsta namirnica sa jelovnika, već i uvođenje nekih vrsta namirnica koje općenito pokazuju pozitivno djelovanje na zdravlje organizma. Jedna od takvih namirnica zasigurno bi trebao biti med. Dakle, želite li napraviti bar jedan pomak prema zdravijem načinu života, svakako u svoju prehranu uvrstite hranu bogova - med.


      Preuzeto sa www.pcelinjak.com

      MED - PRIRODNA ENERGIJA

      Med je proizvod što ga pčele stvaraju od slatkih biljnih sokova nektara i medne rose (medljika) dodajući mu vlastite specifične tvari. On je pčelinjoj zajednici potreban za ishranu kao osnovni energetski izvor, jer se sastoji od ugljikohidrata. Prema porijeklu razvrstava se u nektarni med i medljikovac (šumski med). Nektarni med može biti od jedne biljne vrste (monoflorni) i od više različitih biljaka (poliflorni). Miješani med je mješavina nektarnog meda i medljikovca.

      FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA

      Različitost medova ukazuje da, osim zajedničkih fizikalnih i kemijskih karakteristika, imaju i specifična svojstva biljaka od kojih potječu.

      Med je gusta higroskopna viskozna tekućina. Boja, okus i miris najvažnija su organoleptička svojstva meda i ovise o biljnom porijeklu te uvjetima prerade i čuvanja. Kristalizacija je prirodno svojstvo meda i zato svaki med kristalizira prije ili kasnije, neovisno o uvjetima čuvanja.

      On je mješavina uglavnom ugljikohidrata (šećera) i vode. U manjim količinama sadrži organske kiseline, enzime, minerale, antioksidanse i druge tvari. Velika količina šećera u medu ne dozvoljava razmnožavanje mikroorganizama. Jedino se osmofilni kvasci mogu razmnožavati u medu. Oni izazivaju njegovu fermentaciju koja uglavnom ovisi o količini vode i broju kvasaca.

      BIOLOŠKA SVOJSTVA

      Upotreba meda kao ljekovitog sredstva spominje se u najstarijim zapisima. Tradicionalno se medu pridaju razna ljekovita svojstva, najčešće prema ljekovitom djelovanju biljaka od kojih med potječe. Nažalost, znanost vrlo malo zna o biološkim učincima meda.
      Energetska svojstva. Med je odlican energetski izvor, jer predstavlja visokokaloricnu hranu (4 cal/g) koju organizam lako probavlja. Zato je od velikog znacaja za sportaše i one koji naporno rade, starije osobe i djecu, teške i kronicne bolesnike te kod malaksalosti i oporavka nakon bolesti.

      Prebioticka svojstva.
      Zahvaljujuci sadržaju fruktooligosaharida, med se ubraja u prebioticke tvari. To su neprobavljiva vlakna topiva u vodi, a biljnog su porijekla. Pridonosi boljoj resorpciji minerala, posebno kalcija i magnezija, ublažavanju virusnih i bakterijskih infekcija, smanjenju kolicini štetnih tvari koji mogu uzrokovati rak debelog crijeva, boljoj sinteza vitamina K te snižavanju razine masnoce u krvi.

      Konzervirajuca svojstva.
      Kao konzervans med se obicno dodaje u mesne marinade da za vrijeme prženja sprijeci stvaranje štetnih karcinogenih tvari.

      Antibakterijska svojstva.
      Cisti nepreradeni med zaustavlja rast mnogih mikroorganizama. Antimikrobno djelovanje meda izraženije je na gram-pozitivne bakterije.

      Antioksidacijska svojstva.
      Zahvaljujuci antioksidacijskom ucinku med smanjuje slobodnie radikale u krvi i srcu.

      Utjecaj na probavni sustav.
      U apiterapijskim preporukama mnogi autori ukazuju da hladni med potice, a topli sprijecava lucenje želucane kiseline. Kod povecane kiselosti u želucu preporuca se uzimati 30-40 g meda otopljenog u toploj vodi 1,5-2 sata prije ili 3 sata poslije jela. Kod smanjene kiselosti stimulacija želucanog soka postiže se uzimanjem meda u hladnoj vodi neposredno prije jela. Štiti želudac od oštecenja koja mogu izazvati neke toksicne tvari i znacajno smanjuje pojavu cira na želucu te sprijecava promjene na debelom crijevu koje mogu dovesti do razvoja tumora.

      Utjecaj na usnu šupljinu.
      Med ne samo da ne oštecuje zube, vec sprijecava procese koji dovode do karijesa. Najveci ucinak u zaustavljanju rasta bakterija u usnoj šupljini ima med od kadulje.

      Utjecaj na parametre u krvi.
      Analizom krvi utvrdeno je da svakodnevno uzimanje meda poboljšava antioksidacijsku obranu, povecava razinu željeza i minerala u tragovima, a smanjuje kolicinu masnoce u krvi.

      Antitumorska svojstva.
      Novija istraživanja na životinjama ukazuju na umjerenu antitumorsku i naglašenu antimetastatsku aktivnost meda. Kada se daje zajedno s nekim citostaticima poboljšava njihovo djelovanje.

      Alergijske reakcije.
      Prema nekim podacima samo je 0,8% ljudi osjetljivo na med.
      Botulizam. Brojne studije pokazale su da med ponekad može biti zagaden bakterijskim sporama klostridija (Clostridium botulinum) što kod male djece može izazvati bolest botulizam s fatalnim ishodom. Zato se djeci mladoj od 12 mjeseci ne preporuca med niti proizvodi koji ga sadrže.

      TERAPIJSKA SVOJSTVA

      Narodna medicina i mnogi lijecnici koriste med kao pomocno sredstvo za ublažavanje kašlja, kod prehlade, nadražaja grla i dušnika. Med poboljšava tjelesne i mentalne funkcije te smanjuje zamor. Preporuca se za normalizaciju probave, kod akutnih i kronicnih probavnih problema kao što su zatvor, cir na želucu i dvanaesniku te poteškoca kod jetre.

      Zacjeljivanje rana.
      Tradicionalna iskustva od preko 2.000 godina ukazuju da med ubrzava zarastanje rana i opeklina. Danas kada bakterije otporne na antibiotike (npr. Staphylococcus aureus) postaju raširen klinicki problem, med se sve više prepoznaje kao terapijski potencijal u lijecenju rana koje teško zacjeljuju. Klinicki opiti s medom pokazali su antibakterijsku efikasnost širokog spektra i brzo zarastanje rana bez ikakvih štetnih ucinaka.
      Med može biti koristan u terapiji kirurških rana koje su inficirane i ne reagiraju na uobicajeni sistemski i lokalni antibioticki tretman. Time bi se mogla brže smanjiti bakterijska upala, period antibiotske primjene i bolnickog ležanja, ubrzati ozdravljenje rane i sprijeciti potrebu za njenim ponovnim šivanjem, a rezultiralo bi u minimalnom stvaranju ožiljka.

      Opekline.
      Antibakterijsko djelovanje meda predstavlja efikasan potencijalni izbor kod inficiranih opeklina ili rizika od infekcije, posebno s bakterijama Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus.

      Moguce nuspojave.
      Upotreba meda u terapiji rana i opeklina nosi opasnost od botulizma izazvanog sporama klostridija koje se mogu naci u medu. Zato je važna sterilizacija meda gama zracenjem, a ne grijanjem, jer visoka temperatura poništava antibakterijski ucinak.

      HRANA ILI LIJEK?

      Pojedinim vrstama meda se pridaju ljekovita svojstva slicna biljkama od kojih potjecu. Medutim, vrlo je malo znanstvenih cinjenica koje bi potvrdile opravdanost takovih vjerovanja. Najviše istraživackih podataka ima o antibakterijskom ucinku meda dobivenog od biljke manuke (Leptospermum scoparium) iz Novog Zelanda kao terapijskom potencijalu za rane, opekline, cir na želucu i bolesti usne šupljine.

      Kako znanost cesto dokaže opravdanu i pravilnu primjenu tradicionalnih prirodnih lijekova, ne treba olako odbaciti stavove narodne medicine koji su prošli najduži "klinicki" test kroz ljudsku povijest. Zato ljekoviti ucinak pojedinih vrsta medova na zdravstvene poteškoce prema narodnom vjerovanju, tek treba suvremenim metodama istražiti. Uostalom, terapijski potencijal meda kod teškozacjeljujucih rana, najcešce zbog infekcije bakterijama otpornim na antibiotike, vec se može naslutiti. U klinickoj praksi se pokazalo da tradicionalno lijecenje oblaganjem rana s gazom natopljenom medom, predstavlja uspješno, brzo, sigurno i prakticno rješenje bez štetnih pojava.
      The only thing necessary for the triumph of evil is for good people to do nothing

      Comment


      • #4
        Re: MED

        Veliki hvala nasemu dizajneru na ovom fenomenalnom calnku o Medu.
        I svima ostalima.

        Cak ni do dana danasnjeg nije provaljeno niti se znanstvenim putem moze
        tocno utvrditi cega sve sadrzi med.
        Svaka cast Pcelama one jedine znaju pravi recept za svoj med.

        Posebni pozdrav majki prirodi: ostani lijepa, cista,zdrava !
        Nisam tražio za život koji mi je dan. Ali mi je dano. Ništa više. I time... Dajem sve od sebe

        Comment


        • #5
          Re: MED

          med je zakon,uzmem zlicu meda pola sata prije treninga...

          Comment


          • #6
            Re: MED

            pozdrav,interesira me da li je dobro pojesti med prije treninga?hvala

            Comment


            • #7
              Re: MED

              Med je šećer i nema nikakva posebna svojstva. Prije treninga ako već moraš nešto whey+glukoza.

              Comment


              • #8
                Re: MED

                Upravo tako.Smiješno mi je kako kombinaciji šećera stalno pridaju neka magično mistićna svojstva.Med = šećer gotovo.

                Comment


                • #9
                  Re: MED

                  e ovako ja se bavim s medovima i to pa znam nešto o tome, stvar kod meda je u tome što (vrijedi za domaći med bez adetiva i šećera dodatnih) med ima takve vrste šećera koje su lako razgradivi u organizmu za razliku od čokolada keksa i tih sranja u kojima je šećer teže razgradiv pa je med dobar kao energetski sastojak u prehrani a i sadrži donekle proteina no u svakom slučaju ako čovjek ima potrebu pojesti nešto slatko med je najbolji izbor (ne računajući voće)...

                  Comment


                  • #10
                    Re: MED

                    istina je da su članci malo senzacionalistički napisani, al mislim da je med ipak jako dobra namirnica, npr. bolje je kod zaslađivanja čaja stavit med nego bijeli šećer...
                    Inter pedes virginum gaudium est iuvenum.

                    Comment


                    • #11
                      Re: MED

                      Originally posted by slatina_man
                      e ovako ja se bavim s medovima i to pa znam nešto o tome, stvar kod meda je u tome što (vrijedi za domaći med bez adetiva i šećera dodatnih) med ima takve vrste šećera koje su lako razgradivi u organizmu za razliku od čokolada keksa i tih sranja u kojima je šećer teže razgradiv pa je med dobar kao energetski sastojak u prehrani a i sadrži donekle proteina no u svakom slučaju ako čovjek ima potrebu pojesti nešto slatko med je najbolji izbor (ne računajući voće)...
                      Ja se ponešto razumijem u nutricionistiku pošto je proučavam oko 10 godina pa da ja napišem nešto malo o medu i zašto ja mislim da je to gubitak vremena.Prvo da spomenem sastav meda i da objasnim koji su to šećeri.Naime to nisu nikakve mistične lako razgradive vrste šećera nasprem zločestih teških.To je voćni šećer (fruktoza ili levuloza) kojeg u medu ima najviše, oko 41% i grožđani šećer (glukoza ili dekstroza), oko 34%.Ostatali šećeri su obični ili tkzv tršćani šećer oko 1-2%.Razlog sporijoj razgradnji bijelog šećera je čisti sastav istoga.On je disaharid i tijelo ga najprije pomoću enzima rastavlja na grožđani šećer (dekstrozu) i voćni (levulozu) tj. invertira ga. Budući je med već prirodni invertni šećer naš ga organizam ne treba rastavljati.
                      Bijeli šećer (saharoza) ima Glikemijski indeks 70,Med ima Glikemijski indeks 90.
                      To znači da je Med lošiji izbor od bijelog šećera kao zaslađivađ.
                      Da ovo još detaljnije pojasnim,naime porast razine šećera (glukoze) u krvi nakon konzumiranja određenog ugljikohidrata u odnosu na porast koji je ostvaren dekstrozom je GI.Što je glikemijski indeks ugljikohidrata niži na ljestvici od 100 (Glukoza), dulje vrijeme ce biti probavljan i sporije ce se konvertirati u energiju.Prisustvo glukoze u krvi uzrokuje izlučivanje inzulina, hormona koji pomaže da glukoza uđe u stanice u kojima se koristi kao izvor energije. Kada su trenutačne potrebe za glukozom u stanicama zadovoljene, suvišak glukoze skladišti se u jetri i mišićima za kasniju upotrebu.
                      Popune li se i zalihe u jetri i mišićima, a glukoza je još uvijek prisutna u krvi, inzulin pomaže da se suvišna glukoza uskladišti kao mast.Jera i mišići mogu sveukupno pohraniti oko 100 grama šećera.Dakle prilično malu količinu.
                      Iako je i bijeli šećer iznad "Dobre" vrijednosti GI (koja je 50 ) on je puuuno bolji od meda koji ima vrijednost blizu glukoze dakle jako podiže razinu šećera.Med nije bogat proteinima,zapravo med ima toliko malu vrijednost bjelančevina da se ona gotovo ni ne mora naznačiti (Ispod 1 gram na 100 grama).Dečki ajmo uključiti mozak.Med je šećer.Služi kao zaslađivač hrane.LJekovita svojstva?Ja to ostavljam medicini.Ja sam pragmatik.Ako prirodni lijekovi rade gdje su dokazi.Gdje su ozbiljne bolesti koje se liječe "Prirodnim" lijekovima.Hajdemo izliječiti rak akupunkturom.Idemo izliječiti Sifilis medom.Gdje su prirodni pripravci kod ozbiljnih bolesti?Zašto se toliko uopče opiru ljudi praktičnim i dokazanim stvarima i okreču tim "Super natural,zeleno i izašlo iz zemlje pa automatski mora biti dobro za mene" glupostima.Ja smatram da ako med ima ljekovitih svojstva ,konzumiranje istog prešlo bi u toksičnost da bi "Ljekovitost" došla do praktične upotrebe.U isto vrijeme nemoguče je da je dobar za sve,jednostavno mora biti i štetan i loš za nešto.Zašto nema takvih podataka.Čitao sam nebrojene članke nastrojene medu kao čudotvornoj namirnici.Med liječi rak,starost,anemiju.Gdje je tu kraj i logika?On liječi toliko bolesti da je to smiješno i nemoguče.
                      Kakav med ljudi.To je hrpa šećera i bok.Idemo dalje ozbiljno raditi i jesti što treba.

                      Comment


                      • #12
                        Re: MED

                        Ja kad sam bio na masi uz pomoc MNOGO meda dobro sam se udebljao.
                        U tih mjesec dana uspio sam pojesti 7 kilograma meda (+ ostalo)
                        I da, mnogo secera natalozilo se pod kozu
                        Nisam tražio za život koji mi je dan. Ali mi je dano. Ništa više. I time... Dajem sve od sebe

                        Comment


                        • #13
                          Re: MED

                          med ima dokazana blaga antibakterijska i antioksidativna svojstva (za razliku od bijelog šećera), što je korisno za organizam. ne kažem sada da bi trebali pojesti kilogram meda na dan, ali pojesti jednu čajnu žličicu, to nam ne može škodit... ne vidim razlog zašto izbjegavat med?
                          Inter pedes virginum gaudium est iuvenum.

                          Comment


                          • #14
                            Re: MED

                            Ono što vrijedi kod pčelinjih proizvoda je propolis, koji ima antiupalna i antibakterijska svojstva. Matična mliječ se još uvijek istražuje, a dosad pokazuje antikancerogene i druge pozitivne karakteristike. Med je precjenjen što se tiče antioksidativnog djelovanja, što su potvrdile studije njemačkih znanstvenika, ako se dobro sijećam. Kao mišićna hrana nije dobar jer većinski sadrži fruktozu, možda u maloj količini za jetrene glikogenske rezerve. To je to o medu!

                            Comment


                            • #15
                              Re: MED

                              Evo, da ne otvaram novu temu iskoristiti cu ovu staru. Treba mi precizna informacija jer nigdje ne mogu naci tocnu preporuku, tj. UZIMATI med u pwm-u ili NE UZIMATI. Radim na terenu gdje tjedno nekoliko dana naporno treniram pa poslije, logicno, uzimam whey..ali sa medom (industrijskim naravno,,koji je stalno u bistrom tekucem stanju,,pa nekako naslucujem da taj med pcele nisu vidjele,haha) jer Traubenzucker iz dm-a mi tesko sjedne na zeludac i organizam ga se odmah rjesava po kratkom postupku (zna se kako,haha,,,trcanje na wc je neizbjezno).
                              Mene zanima koliko moj organizam profitira od takvog pwm-a jer mi je poznato da je u medu zastupljena fruktoza pa tek onda glukoza (41:34% za fruktozu). Takodjer sam nasao razlicite podatke o GI meda po raznim forumima a i ovdje,,,negdje mu se pridaje vrlo visoki GI (oko 90), a negdje ga se svrstvava u namirnicu sa srednjim GI.
                              Mene prvenstveno zanima da li organizam sa ovakvim pwm-om dobiva odmah nakon napornog treninga ono sto mu iz whey proteina treba.
                              Ukoliko med u pwm-u nije dobar zanima me koje su alternative jer traubenzucker ne mogu korisititi tj. pretezak mi je za zeludac. Ovdje sam trenutno u mogucnosti u pwm stavljati jedino med.

                              Comment

                              Working...
                              X