Tweet
Ne znam koliko vas još uopće pojede žlicu meda ujutro, kao što su nas bake učile, ali evo jedan dobar članak. Upotrijebio sam znanje Copy-Paste, al nema veze 
Sve u svrhu edukacije 
Med - tajnovita slast
Vrlo je sladak, proizvodi se u seoskim kućanstvima, vrhunski kuhari sve više ga koriste u restoranima, može se naći na policama trgovina probranih prehrambenih artikala, a znanstvenim istraživanjima je dokazano da je koristan u brojnim slučajevima.
Riječ je o domaćem medu koji se sakuplja ručno u malim količinama i ima intenzivnu aromu. Industrijski med se, za razliku od domaćeg, proizvodi na velikim farmama pčela, u pripremi se često miješa med s različitih ispaša, filtrira se i pasterizira na visokim temperaturama.
Budući da okus, boja i tekstura domaćeg meda ovise o sezoni i mjestu ispaše, a ne o aditivima ili načinu proizvodnje, prirodni je med vrlo cijenjen. Ujedno, to je i jedna od rijetkih u potpunosti prirodno proizvedenih namirnica. Nije onda čudno što njegova cijena zna biti i do 3 puta veća od cijene industrijskog meda i da njegova proizvodnja količinski nije ujednačena. A vrhunski kuhari i gurmani stalno traže sve više.
Vijesti koje dolaze iz svijeta zdravstva sve su odreda dobre. Nekad su nutricionisti med povezivali sa šećerom i smatrali da je jedina razlika viša kalorijska vrijednost meda (jedna žlica - oko 64 kalorije). Danas se, međutim, zna da je med vrlo zdrava hrana. On je neprestani izvor energije, a dokazano pomaže i sportašima, jer se pod njegovim utjecajem mišići brže oporave nakon napornog treninga.
Med ima važnu ulogu i u prevenciji srčanih oboljenja: studija provedena na sveučilištu Illionois pokazala je da med usporava oksidaciju LDL kolesterola, koji stvara naslage na arterijama.
Prema svemu sudeći, čini se da tamne vrste meda poput onog od kestena ili kadulje sadrže isto toliko antioksidansa kao i sami plodovi, odnosno cvjetovi. Osim toga, ima i dokazano antimikrobno djelovanje. Kako navodi časopis "Vita", studije pokazuju da med nanesen na kožu ubrzava zacjeljivanje rana i usporava razvoj patogenih bakterija. Budući da sadrži i vrstu enzima koji proizvodi hidrogen peroksid, koji pak usporava nastanak dentalnog plaka, može se koristiti i za prevenciju karijesa.
Postoje i medovi s dodatkom voća, kao i različiti umjetno aromatizirani, za koje nije rijetkost da im se umjetno dodaju arome ljekovitih trava, no na domaćem tržištu takvi se proizvodi nisu ustalili. U čitavoj, čini se dosta šarolikoj ponudi meda svoje mjesto ima i kosher-med, odnosno onaj koji je proizveden, obrađen i pakiran u skladu sa židovskim prehrambenim pravilima, o čemu obavezno svjedoči i certifikat istaknut na etiketi pakiranja.
Još koja riječ o medu
Boju meda određuje s kojeg je cvijeta uzimana pelud; svjetliji medovi u pravilu su nježnijeg okusa, a tamniji (često i gušći) su češće intenzivnijeg, pa i oporijeg okusa.
Temeljni sastav meda čini fruktoza, glukoza i voda; med sadrži i druge šećere i tragove enzima, minerala, vitamina i aminokiselina.
Sekundarna funkcija koju pčele obavljaju dok prikupljaju nektar od vitalnog je značaja za prehranu čovječanstva; čak trećina ljudske hrane potječe od biljaka koje se razmnožavaju oprašivanjem, a 80 % tih biljaka oprašuju upravo pčele
Sve u svrhu edukacije Med - tajnovita slast
Vrlo je sladak, proizvodi se u seoskim kućanstvima, vrhunski kuhari sve više ga koriste u restoranima, može se naći na policama trgovina probranih prehrambenih artikala, a znanstvenim istraživanjima je dokazano da je koristan u brojnim slučajevima.
Riječ je o domaćem medu koji se sakuplja ručno u malim količinama i ima intenzivnu aromu. Industrijski med se, za razliku od domaćeg, proizvodi na velikim farmama pčela, u pripremi se često miješa med s različitih ispaša, filtrira se i pasterizira na visokim temperaturama.
Budući da okus, boja i tekstura domaćeg meda ovise o sezoni i mjestu ispaše, a ne o aditivima ili načinu proizvodnje, prirodni je med vrlo cijenjen. Ujedno, to je i jedna od rijetkih u potpunosti prirodno proizvedenih namirnica. Nije onda čudno što njegova cijena zna biti i do 3 puta veća od cijene industrijskog meda i da njegova proizvodnja količinski nije ujednačena. A vrhunski kuhari i gurmani stalno traže sve više.
Vijesti koje dolaze iz svijeta zdravstva sve su odreda dobre. Nekad su nutricionisti med povezivali sa šećerom i smatrali da je jedina razlika viša kalorijska vrijednost meda (jedna žlica - oko 64 kalorije). Danas se, međutim, zna da je med vrlo zdrava hrana. On je neprestani izvor energije, a dokazano pomaže i sportašima, jer se pod njegovim utjecajem mišići brže oporave nakon napornog treninga.
Med ima važnu ulogu i u prevenciji srčanih oboljenja: studija provedena na sveučilištu Illionois pokazala je da med usporava oksidaciju LDL kolesterola, koji stvara naslage na arterijama.
Prema svemu sudeći, čini se da tamne vrste meda poput onog od kestena ili kadulje sadrže isto toliko antioksidansa kao i sami plodovi, odnosno cvjetovi. Osim toga, ima i dokazano antimikrobno djelovanje. Kako navodi časopis "Vita", studije pokazuju da med nanesen na kožu ubrzava zacjeljivanje rana i usporava razvoj patogenih bakterija. Budući da sadrži i vrstu enzima koji proizvodi hidrogen peroksid, koji pak usporava nastanak dentalnog plaka, može se koristiti i za prevenciju karijesa.
Postoje i medovi s dodatkom voća, kao i različiti umjetno aromatizirani, za koje nije rijetkost da im se umjetno dodaju arome ljekovitih trava, no na domaćem tržištu takvi se proizvodi nisu ustalili. U čitavoj, čini se dosta šarolikoj ponudi meda svoje mjesto ima i kosher-med, odnosno onaj koji je proizveden, obrađen i pakiran u skladu sa židovskim prehrambenim pravilima, o čemu obavezno svjedoči i certifikat istaknut na etiketi pakiranja.
Još koja riječ o medu
Boju meda određuje s kojeg je cvijeta uzimana pelud; svjetliji medovi u pravilu su nježnijeg okusa, a tamniji (često i gušći) su češće intenzivnijeg, pa i oporijeg okusa.
Temeljni sastav meda čini fruktoza, glukoza i voda; med sadrži i druge šećere i tragove enzima, minerala, vitamina i aminokiselina.
Sekundarna funkcija koju pčele obavljaju dok prikupljaju nektar od vitalnog je značaja za prehranu čovječanstva; čak trećina ljudske hrane potječe od biljaka koje se razmnožavaju oprašivanjem, a 80 % tih biljaka oprašuju upravo pčele
Comment