Tweet
Poznato je da su neke vrste hrane ljekovite, tj. mogu doprinijeti sprečavanju i liječenju nekih bolesti, isto kao što neke mogu da izazovu ili pogoršaju bolest.
Još je u antičko doba Plinije tvrdio da kupus liječi 87 bolesti, a crni luk 28.
Nova naučna saznanja daju mnogo podataka o farmakološkim osobinama pojedinih namirnica. Neke od njih djeluju kao antikoagulansi (protiv zgrušavanja krvi), druge ako analgetici (protiv bolova), sedativi (za smirenje), antidiuretici (protiv proliva), antihipertenzivi (protiv visokog krvnog pritiska), antipiretici (protiv visoke temperature), vazodilatatori (za širenje krvnih sudova), antitusici (protiv kašlja), antibiotici (protiv mikroba uzročnika bolesti) itd.
Danas se smatra da se oko 25% lijekova koji se prepisuju dobija iz biljaka, uključujući i novi moćni lijek protiv raka «taxol».
Veliki dio ljekovitih svojstava pojedinih vrsta hrane pripisuje se sadržaju antioksidansa u njima. Oni neutrališu štetno djelovanje toksičnih oblika molekula kisika poznatih kao slobodni radikali ili oksidansi, koji nastaju u organizmu kao rezultat metabolizma. Ti radikali oštećuju ćelije i izazivaju mnoge bolesti. Antioksidansi se u tijelo unose uglavnom putem hrane, pa se smatra da je zdravija ona hrana koja ih ima više.
Najviše antioksidansa ima u crnom i bijelom luku, brokuli, crnom grožđu, raznom povrću (svježe, smrznuto, pripremljeno u mikrovalnoj pećnici umjesto uobičajenog kuhanja i pečenja), maslinovom ulju, ružičastom grejpfrutu, raznom voću (cijeli plodovi, a ne samo sok), mrkvi, bundevi i lubenici. Zato mnogi autori ove namirnice zovu vrlo zdravom hranom, a za najnezdraviju se smatraju životinjske masnoće (loj, mliječne masnoće) i kuhinjska so u većoj količini.
Kad su masnoće u pitanju, najzdravije su one iz grupe omega-3, koje se nalaze u ribama (skuša, haringa, srdela, losos, pastrmka i tunj). Zato riba spada u najzdraviju hranu. Bijelo meso (ribe i peradi) mnogo je zdravije od crvenog (govedina, ovčetina). Od biljnih ulja je najkorisnije maslinovo.
Mnogo je knjiga i drugih radova napisano o ljekovitosti hrane. Većina njih je bazirana na narodnom predanju ili iskustvu pojedinih stručnjaka. Jedna knjiga razlikuje se od svih, a to je «Hrana - čudesni lijek» (Food - Your Miracle Medicine), koju je napisala američka autorica Jean Carper 1994. (prevedena i štampana u Rijeci 2000.), na osnovu kompilacije više od 10.000 objavljenih naučnih radova na temu hrana i zdravlje. O ljekovitosti pojedinih namirnica ovdje će se govoriti uglavnom na osnovu podataka iz te knjige.
Ljekovitost pojedinih namirnica:
Ananas - djeluje antibakterijski i protiv upala, pomaže varenje, pomaže rastvaranju krvnih ugrušaka, smanjuje pojavu osteoporoze i lomova kostiju.
Banana - smiruje želudac, smanjuje pojavu čira u želucu smanjenjem lučenja kiseline.
Bijeli luk - smatraju ga čudom od lijeka. Djeluje kako antibiotik (smatra se da pomaže u sprečavanju i liječenju raka), snižava krvni pritisak i holesterol, smanjuje pojavu srčanih napada, prehlada i upala.
Borovnica - liječi proliv, djeluje kao antibiotik kod upale mokraćnih puteva.
Brokula - vrlo bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i koristi se protiv čira. Reguliše holesterol i šećer u krvi. Kuhanjem se neki antioksidansi uništavaju.
Bundeva - vrlo bogata beta karotinom, antioksidansom koji sprečava srčane napade i kataraktu.
Celer - vrlo bogat antioksidansima koji neutrališu kancerogene u duhanskom dimu. Djeluje diuretično i protiv visokog pritiska.
Crni luk - najbogatiji najsnažnijim antioksidansom kvercetinom zahvaljujući kome smanjuje pojavu raka želuca. Povećava korisni holesterol (HDL-high density lipoprotein - lipoprotein visoke gustoće), a smanjuje štetni (LDL-low-densitiy lipoprotein - lipoprotein niske gustoće). Djeluje protiv krvnih ugrušaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, arterioskleroze, dijabetesa i infekcija. Djeluje antibiotski.
Dinja - sadrži antioksidans beta karotin i ima antikoabulantno dejstvo.
Gljiva šiitake - odavno se u Aziji koristi kao lijek za srce, protiv raka dojke i leukemije. Liječi i gripu, dječiju paralizu, visoki holesterol i krvni pritisak. Sastojak lentinan pokazao je antivirusno djelovanje širokog spektra. Sastojak B glukan je navodno efikasan i protiv side.
Grah - snižava holesterol i šećer u krvi. Odlična je hrana za dijabetičare.
Grejpfrut - (cijela pulpa ili meso, ne samo sok) bogat vitaminom C. Snižava holesterol i smanjuje arteriosklerozu. Pripisuju mu se i antibiotska svojstva.
Jabuka - smanjuje štetni holesterol. Ima blago antibiotičko i antiinflamatorno djelovanje.
Jezgrasto voće - (orah, badem, lješnik) sadrži antioksidantnu oleinsku kiselinu i vitamin E koji smanjuju štetni holesterol i štite srce. Orah je bogat vrlo korisnim uljem omega-3.
Jogurt - djeluje antibiotski. Stimulira stvaranje gama-interferona. Smanjuje proljev, prehladu i upalu grla. Zbog bogatstva kalcijem koristan je protiv osteoporoze.
Kafa - podstiče mentalnu aktivnost. Ublažava astmu. Veća količina kafe može izazvati nesanicu, stanje straha, povećano lučenje kiseline u želucu i proliv. Izaziva ovisnost.
Karfiol - kao i ostale kupusnjače (iz porodice krstašica) ima antivirusno dejstvo, navodno i protiv raka.
Kelj - bogat karotinom i drugim antioksidansima. Djeluje antibiotički.
Kivi - vrlo bogat vitaminom C, pa liječi ili sprečava razne bolesti.
Krompir - bogat kalcijem, pa smanjuje krvni pritisak i pojavu moždanog udara.
Kupus - sadrži mnoge antioksidanse i neke antikancerogene materije. Sok od kupusa liječi čir na želucu. Pošto se neki korisni sastojci kupusa uništavaju kuhanjem, bolji je svjež ili kiseli kupus.
Lubenica - vrlo bogata antioksidansima likopinom i glutacionom. Djeluje blago antibakterijski i antikoagulantno.
Malina - djeluje antivirusno. Ima u sebi prirodan aspirin.
Maslinovo ulje - smanjuje štetni holesterol i štiti arterije. Sprečava pretvaranje korisnog holesterola u štetni. Reguliše krvni pritisak i šećer.
Med - ima antibiotske osobine. Koristan je protiv mnogih bolesti. Djeluje umirujuće.
Mlijeko - sa malom količinom masti snižava holesterol i krvni pritisak. Mliječna masnoća može da uzrokuje razne zdravstvene smetnje.
Mrkva - vrlo bogata beta karotinom, štiti arterije i oči, pojačava imunitet, smanjuje infekcije, pojavu angine pektoris, raka i moždanog udara. Smanjuje holesterol u krvi. Kuhanjem se beta karotin ne uništava, a organizam ga lakše apsorbuje.
Narandža - sadrži vrlo značajne karotinoide, terpene i flavonide, zbog čega se smatra da pomaže u sprečavanju i liječenju raka pankreasa, želuca i dojke. Bogata je C vitaminom i beta karotinom. Smanjuje napade astme, pojavu bronhitisa i oboljenja desni.
Paprika (babura) - vrlo bogata antioksidansom vitaminom C. Korisna je protiv prehlade, bronhitisa, astme, respiratornih infekcija, katarakte, arterioskleroze i angine pektoris.
Paradajz - vrlo bogat antioksidansom likopinom, kojem se pripisuju antikancerogena svojstva.
Patlidžan - snižava holesterol u krvi i smanjuje negativne efekte masne hrane.
Peršun - bogat antioksidansima monoterpenima, ftalidima i poliacetilenima. Neutrališe kancerogene u duhanskom dimu.
Prokelj - sadrži antioksidanse koji ga čine antibiotskim. Ima slične efekte brokule i kupusa.
Pšenica - Puno zrno pšenice (crno brašno) smanjuje opstipaciju (zatvor), sprečava rast polipa u debelom crijevu. Neki su ljudi alergični na pojedine sastojke pšenice.
Raštika (raštan, lisnati kelj) - vrlo bogata antioksidansima, kao što su lutein, beta karotin i vitamin C. Smanjuje pojavu raka. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se ljudima sa kamenom u bubregu.
Riba i riblje ulje - vrlo ljekoviti i sprečavaju pojavu više bolesti. Štite srce, smanjuju pojavu moždanog udara, reumatski artritis, artrozu, astmu, psorijazu, visoki pritisak, tip II dijabetesa, migrenu, ulcerozni kolitis. Djeluje kao antikoagulans i protiv upala. Povećavaju korisni holesterol, a smanjuju trigliceride. Neke ribe su bogate antioksidansima selenom, koenzimom Q-10, kao i masnim kiselinama omega-3, pa smanjuju pojavu raka debelog crijeva i dojke. Po ljekovitim svojstvima najbolje su sardina, skuša, haringa, losos i tunj.
Riža - djeluje protiv proliva, dok su rižine mekinje dobre protiv zatvora.
Senf - smanjuje otok sluzokože, nakupljanje sluzi u dišnim putevima, smanjuje „zapušenost“ izazvanu prehladom i upalom sinusa.
Smokva - djeluje laksativno, antiulcerozno, antibakterijski i antiparazitski.
Soja - bogata hormonima. Smanjuje pojavu raka dojke i prostate. Snižava krvni pritisak.
Špinat - vrlo bogat antioksidansima, naročito beta karotinom, i luteinom. Snižava holesterol. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se bolesnicima sa kamenom u bubregu.
Šećer - djeluje umirujuće i smanjuje bol. Veća količina šećera doprinosi dijabetesu.
Šljiva - djeluje laksativno i antibakterijski.
Špargla -vrlo bogata antioksidansom glutationom koji djeluje antikancerogeno.
Zob - smanjuje holesterol. Korisna je protiv bronhitisa i nekih stomačnih tegoba. Djeluje antidepresivno i može pomoći u odvikavanju od pušenja.
Autor: dr. Taib Šarić
izvor:http://www.orbus.be/medicina/hrana-kao-lijek1.htm
Još je u antičko doba Plinije tvrdio da kupus liječi 87 bolesti, a crni luk 28.
Nova naučna saznanja daju mnogo podataka o farmakološkim osobinama pojedinih namirnica. Neke od njih djeluju kao antikoagulansi (protiv zgrušavanja krvi), druge ako analgetici (protiv bolova), sedativi (za smirenje), antidiuretici (protiv proliva), antihipertenzivi (protiv visokog krvnog pritiska), antipiretici (protiv visoke temperature), vazodilatatori (za širenje krvnih sudova), antitusici (protiv kašlja), antibiotici (protiv mikroba uzročnika bolesti) itd.
Danas se smatra da se oko 25% lijekova koji se prepisuju dobija iz biljaka, uključujući i novi moćni lijek protiv raka «taxol».
Veliki dio ljekovitih svojstava pojedinih vrsta hrane pripisuje se sadržaju antioksidansa u njima. Oni neutrališu štetno djelovanje toksičnih oblika molekula kisika poznatih kao slobodni radikali ili oksidansi, koji nastaju u organizmu kao rezultat metabolizma. Ti radikali oštećuju ćelije i izazivaju mnoge bolesti. Antioksidansi se u tijelo unose uglavnom putem hrane, pa se smatra da je zdravija ona hrana koja ih ima više.
Najviše antioksidansa ima u crnom i bijelom luku, brokuli, crnom grožđu, raznom povrću (svježe, smrznuto, pripremljeno u mikrovalnoj pećnici umjesto uobičajenog kuhanja i pečenja), maslinovom ulju, ružičastom grejpfrutu, raznom voću (cijeli plodovi, a ne samo sok), mrkvi, bundevi i lubenici. Zato mnogi autori ove namirnice zovu vrlo zdravom hranom, a za najnezdraviju se smatraju životinjske masnoće (loj, mliječne masnoće) i kuhinjska so u većoj količini.
Kad su masnoće u pitanju, najzdravije su one iz grupe omega-3, koje se nalaze u ribama (skuša, haringa, srdela, losos, pastrmka i tunj). Zato riba spada u najzdraviju hranu. Bijelo meso (ribe i peradi) mnogo je zdravije od crvenog (govedina, ovčetina). Od biljnih ulja je najkorisnije maslinovo.
Mnogo je knjiga i drugih radova napisano o ljekovitosti hrane. Većina njih je bazirana na narodnom predanju ili iskustvu pojedinih stručnjaka. Jedna knjiga razlikuje se od svih, a to je «Hrana - čudesni lijek» (Food - Your Miracle Medicine), koju je napisala američka autorica Jean Carper 1994. (prevedena i štampana u Rijeci 2000.), na osnovu kompilacije više od 10.000 objavljenih naučnih radova na temu hrana i zdravlje. O ljekovitosti pojedinih namirnica ovdje će se govoriti uglavnom na osnovu podataka iz te knjige.
Ljekovitost pojedinih namirnica:
Ananas - djeluje antibakterijski i protiv upala, pomaže varenje, pomaže rastvaranju krvnih ugrušaka, smanjuje pojavu osteoporoze i lomova kostiju.
Banana - smiruje želudac, smanjuje pojavu čira u želucu smanjenjem lučenja kiseline.
Bijeli luk - smatraju ga čudom od lijeka. Djeluje kako antibiotik (smatra se da pomaže u sprečavanju i liječenju raka), snižava krvni pritisak i holesterol, smanjuje pojavu srčanih napada, prehlada i upala.
Borovnica - liječi proliv, djeluje kao antibiotik kod upale mokraćnih puteva.
Brokula - vrlo bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i koristi se protiv čira. Reguliše holesterol i šećer u krvi. Kuhanjem se neki antioksidansi uništavaju.
Bundeva - vrlo bogata beta karotinom, antioksidansom koji sprečava srčane napade i kataraktu.
Celer - vrlo bogat antioksidansima koji neutrališu kancerogene u duhanskom dimu. Djeluje diuretično i protiv visokog pritiska.
Crni luk - najbogatiji najsnažnijim antioksidansom kvercetinom zahvaljujući kome smanjuje pojavu raka želuca. Povećava korisni holesterol (HDL-high density lipoprotein - lipoprotein visoke gustoće), a smanjuje štetni (LDL-low-densitiy lipoprotein - lipoprotein niske gustoće). Djeluje protiv krvnih ugrušaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, arterioskleroze, dijabetesa i infekcija. Djeluje antibiotski.
Dinja - sadrži antioksidans beta karotin i ima antikoabulantno dejstvo.
Gljiva šiitake - odavno se u Aziji koristi kao lijek za srce, protiv raka dojke i leukemije. Liječi i gripu, dječiju paralizu, visoki holesterol i krvni pritisak. Sastojak lentinan pokazao je antivirusno djelovanje širokog spektra. Sastojak B glukan je navodno efikasan i protiv side.
Grah - snižava holesterol i šećer u krvi. Odlična je hrana za dijabetičare.
Grejpfrut - (cijela pulpa ili meso, ne samo sok) bogat vitaminom C. Snižava holesterol i smanjuje arteriosklerozu. Pripisuju mu se i antibiotska svojstva.
Jabuka - smanjuje štetni holesterol. Ima blago antibiotičko i antiinflamatorno djelovanje.
Jezgrasto voće - (orah, badem, lješnik) sadrži antioksidantnu oleinsku kiselinu i vitamin E koji smanjuju štetni holesterol i štite srce. Orah je bogat vrlo korisnim uljem omega-3.
Jogurt - djeluje antibiotski. Stimulira stvaranje gama-interferona. Smanjuje proljev, prehladu i upalu grla. Zbog bogatstva kalcijem koristan je protiv osteoporoze.
Kafa - podstiče mentalnu aktivnost. Ublažava astmu. Veća količina kafe može izazvati nesanicu, stanje straha, povećano lučenje kiseline u želucu i proliv. Izaziva ovisnost.
Karfiol - kao i ostale kupusnjače (iz porodice krstašica) ima antivirusno dejstvo, navodno i protiv raka.
Kelj - bogat karotinom i drugim antioksidansima. Djeluje antibiotički.
Kivi - vrlo bogat vitaminom C, pa liječi ili sprečava razne bolesti.
Krompir - bogat kalcijem, pa smanjuje krvni pritisak i pojavu moždanog udara.
Kupus - sadrži mnoge antioksidanse i neke antikancerogene materije. Sok od kupusa liječi čir na želucu. Pošto se neki korisni sastojci kupusa uništavaju kuhanjem, bolji je svjež ili kiseli kupus.
Lubenica - vrlo bogata antioksidansima likopinom i glutacionom. Djeluje blago antibakterijski i antikoagulantno.
Malina - djeluje antivirusno. Ima u sebi prirodan aspirin.
Maslinovo ulje - smanjuje štetni holesterol i štiti arterije. Sprečava pretvaranje korisnog holesterola u štetni. Reguliše krvni pritisak i šećer.
Med - ima antibiotske osobine. Koristan je protiv mnogih bolesti. Djeluje umirujuće.
Mlijeko - sa malom količinom masti snižava holesterol i krvni pritisak. Mliječna masnoća može da uzrokuje razne zdravstvene smetnje.
Mrkva - vrlo bogata beta karotinom, štiti arterije i oči, pojačava imunitet, smanjuje infekcije, pojavu angine pektoris, raka i moždanog udara. Smanjuje holesterol u krvi. Kuhanjem se beta karotin ne uništava, a organizam ga lakše apsorbuje.
Narandža - sadrži vrlo značajne karotinoide, terpene i flavonide, zbog čega se smatra da pomaže u sprečavanju i liječenju raka pankreasa, želuca i dojke. Bogata je C vitaminom i beta karotinom. Smanjuje napade astme, pojavu bronhitisa i oboljenja desni.
Paprika (babura) - vrlo bogata antioksidansom vitaminom C. Korisna je protiv prehlade, bronhitisa, astme, respiratornih infekcija, katarakte, arterioskleroze i angine pektoris.
Paradajz - vrlo bogat antioksidansom likopinom, kojem se pripisuju antikancerogena svojstva.
Patlidžan - snižava holesterol u krvi i smanjuje negativne efekte masne hrane.
Peršun - bogat antioksidansima monoterpenima, ftalidima i poliacetilenima. Neutrališe kancerogene u duhanskom dimu.
Prokelj - sadrži antioksidanse koji ga čine antibiotskim. Ima slične efekte brokule i kupusa.
Pšenica - Puno zrno pšenice (crno brašno) smanjuje opstipaciju (zatvor), sprečava rast polipa u debelom crijevu. Neki su ljudi alergični na pojedine sastojke pšenice.
Raštika (raštan, lisnati kelj) - vrlo bogata antioksidansima, kao što su lutein, beta karotin i vitamin C. Smanjuje pojavu raka. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se ljudima sa kamenom u bubregu.
Riba i riblje ulje - vrlo ljekoviti i sprečavaju pojavu više bolesti. Štite srce, smanjuju pojavu moždanog udara, reumatski artritis, artrozu, astmu, psorijazu, visoki pritisak, tip II dijabetesa, migrenu, ulcerozni kolitis. Djeluje kao antikoagulans i protiv upala. Povećavaju korisni holesterol, a smanjuju trigliceride. Neke ribe su bogate antioksidansima selenom, koenzimom Q-10, kao i masnim kiselinama omega-3, pa smanjuju pojavu raka debelog crijeva i dojke. Po ljekovitim svojstvima najbolje su sardina, skuša, haringa, losos i tunj.
Riža - djeluje protiv proliva, dok su rižine mekinje dobre protiv zatvora.
Senf - smanjuje otok sluzokože, nakupljanje sluzi u dišnim putevima, smanjuje „zapušenost“ izazvanu prehladom i upalom sinusa.
Smokva - djeluje laksativno, antiulcerozno, antibakterijski i antiparazitski.
Soja - bogata hormonima. Smanjuje pojavu raka dojke i prostate. Snižava krvni pritisak.
Špinat - vrlo bogat antioksidansima, naročito beta karotinom, i luteinom. Snižava holesterol. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se bolesnicima sa kamenom u bubregu.
Šećer - djeluje umirujuće i smanjuje bol. Veća količina šećera doprinosi dijabetesu.
Šljiva - djeluje laksativno i antibakterijski.
Špargla -vrlo bogata antioksidansom glutationom koji djeluje antikancerogeno.
Zob - smanjuje holesterol. Korisna je protiv bronhitisa i nekih stomačnih tegoba. Djeluje antidepresivno i može pomoći u odvikavanju od pušenja.
Autor: dr. Taib Šarić
izvor:http://www.orbus.be/medicina/hrana-kao-lijek1.htm
Comment