Tweet
Samopoštovanje i agresija
KAKAV SAM JA?
poimanje sebe
↓
osjećaj vlastite vrijednosti
(eng. self respect)
KOLIKA JE MOJA VRIJEDNOST?
vrednovanje sebe
↓
samopouzdanje
(eng. self confidence)
OBITELJ KAO PRIMARNI IZVOR SAMOPOŠTOVANJA
Temelj ove veoma važne čovjekove osobine često bude izgrađen ili uništen u
djetinjstvu. Tu nastaju korijeni njegove ljubavi pema sebi.
Određeni su odnosom s ljudima koji su bili u bliskom kontaktu s djetetom od najranije dobi. Taj utjecaj je mogao biti pozitivan i ohrabrujući, ili negativan i odbacujući.
Svatko tko je osjetio fizičku i emocionalnu sklonost, odobravanje, ohrabrivanje i poticaj, imat će visoko razvijeno samopoštovanje, za razliku od onih koji su iskusili
nedostatak ljubavi i poticaja, oštro prekoravanje i ismijavanje, fizičko zlostavljanje, ili su pak bili izloženi dugotrajnoj iscrpljujućoj šutnji, ili nerealnim očekivanjima.
Samopoštovanje igra važnu ulogu u napretku i uspjehu u životu svakog ljudskog bića.
Ono utječe na uspjeh u školi, ali i na odnos prema drugima, pozitivan ili loš.
Dijete koje voli sebe
svjesno je da posjeduje određene kvalitete, koje i drugi poštuju
zadovoljno je i zato je njegovo ponašanje razumno i mirno
nema potrebe za nastupima gnjeva i agresivnosti da bi zadobilo pažnju
takvo dijete vrednuje sebe i drži do sebe, pa su male šanse da uradi nešto što će ga poniziti
teško će ga društvo natjerati da učini nešto loše
ono ima povjerenja u svoje sposobnosti, pa će uložiti više truda u postizanju viših ciljeva
u stanju je dati inicijativu za nove stvari i uključiti se u razne aktivnosti
Dijete s nedostatkom smopoštovanja
teško se pridržava vlastitih principa, lakše podliježe negativnim utjecajima
pogledi i mišljenja drugih imaju za njega veliko značenje
ima veće šanse da bude uvučeno u loše društvo
neuspjeh doživljava kao nešto što je zaslužilo
ovakvo prepuštanje porazu priprema ga za buduće neuspjehe i lišava ga želje da uspije u životu
nema nikakvu inicijativu
pati od negativnih emocija, kao što su bijes, zavist, razočarenje i sl.
spoznaja o sposobnosti i uspješnosti je odsutna, a ljubomora na tuđe uspjehe postaje prirodna, svakodnevna reakcija
često je bijesno na sebe, ili čak na one osobe koje drži odgovornim za svoj neuspjeh (obično roditelji i bliski članovi obitelji).
Pokazatelji visokog stupnja samopoštovanja djeteta:
neovisnost, otvorenost, spontanost, prilagodljivost, otvorenost i direktnost komunikacije, prihvaćanje sebe i drugih, emocionalna zrelost, poticanje sebe i drugih, neuspjesi kao poticaji za daljnji razvoj, slobodno izražavanje osjećaja...
Osoba s visokim stupnjem samopoštovanja voli sebe, misli o sebi dobro, spremna je suočiti se s problemom i spremna je raditi na sebi-mijenjati se. Ona nema potrebu za ispoljavanjem neprilagođe- nih oblika ponašanja, npr. agresije, ni za manipulacijom drugima.
Pokazatelji nedovoljnog samopoštovanja:
iznimna ovisnost, pesimističnost, strah od novih situacija i izazova,
usamljenost, izoliranost, osjećaj krivnje nakon ugodnih i neugodnih
iskustava, strah od pogrešaka i neuspjeha, odbacivanje sebe, posesivnost prema drugima, osjetljivost na kritiku, stalan osjećaj da su nesretni,
okrivljavanje drugih za svoje neuspjehe, sklonost brigama i tjeskobi,
neodlučnost, perfekcionističnost, stalno dokazivanje….
Pokazatelji osrednjeg samopoštovanja:
ovisnost, traženje odobravanja, opreznost, nepoduzetnost, sumnja u
svoje sposobnosti, poricanje postojanja problema, agresivnost ili
pasivnost, uspoređivanje sebe s drugima, prisutnost osjećaja
ljubomore na tuđi uspjeh i imovinu, izražavanje samo nekih
osjećaja,stalno nezadovoljstvo, nedovoljna samostalnost…
Osobe s osrednjim i nedovoljnim samopoštovanjem same pridonose
postojanju problema na svim područjima svoga djelovanja. One
bježe od problema, od bliskosti s drugim ljudima, pretjerano su
ambiciozni i stalno nezadovoljni. Skloni su manipuliranju s drugim
ljudima i iskazivanju agresije, verbalne ili fizičke.
Gdje griješimo?
Uvjetujemo ljubav!
Uspoređujemo dijete s nekim XY!
Koristimo TI- poruke!
Postavljamo im nerealne i visoke zahtjeve!
Želimo da žive naše neostvarene želje !
Koristimo zaštitne načine komuniciranja:- projekciju
- introjekciju
- regulatore distance
Što bi trebali?
Poštivati sve aspekte djetetovog bivstvovanja!:
fizičko biće
emocionalno biće
intelektualno biće
kreativno biće
biheviorističko biće
socijalno biće
Kako povećati samopouzdanje djeteta?
Unutarnje samopouzdanje (vrijedim jer postojim)
pružati bezuvjetnu ljubav djetetu
slušati dijete
obratiti pažnju na emocije
pomoći djeteteu da upozna sebe
često ga pohvaljivati (pohvala: kkonkretna, uočiti napor i proizvod, ne prtjerivati, pokazati osjećaje)
kritizirati postupke na pravi način (opisati ponašanje kojim nismo zadovoljni, dati objašnjanje zašto nismo zadovoljni, reći što očekujemo)
učiti dijete optimizmu
Vanjsko samopouzdanje (odnosi se na naše sposobnosti, na ono što možemo postići)
omogućiti djetetu osjećaj uspjeha
naučiti dijete da se uspoređuje sa sobom
vrednovati različita znanja i vještine (model višestrukih inteligencija)
opasnost uspjeha
naučiti se suočiti s neuspjehom
razvijati socijalne vještine
poticati asertivno ponašanje
AGRESIVNOST
“ Ionako sam loš. Zašto se ne bih tako i ponašao?”
“ Nitko me ne voli! Neću ni ja njih!”
“Ništa mi ne uspijeva. Baš sam glup i nesposoban!”…
Stalno ljuta i nezadovoljna osoba bit će sklona agresivnim oblicima ponašanja (verbalnim ili neverbalnim), direktnoj, a još češće indirektnoj agresiji.
S obzirom da su kukavice, tražit će žrtve sebi sličnih osobina. Osjećat će se jako i snažno fizički i emocionalno. Napokon će biti „zadovoljni“ sobom.
Što je agresija?
Definicije:
” Čin kojemu je cilj nanošenje štete nekom organizmu ili supstitutu organima”, (Dollard, Miller, Doob)
” Ponašanje koje rezultira osobnim povredama i fizičkom uništavanju”, (Bandura)
” Agresija je svaka reakcija izvedena s namjerom da se drugome nanese šteta bilo koje vrste, bez obzira da li će ona biti do kraja izvršena”, ( Žužul)
Što razlikuje definicije?
Spremnost autora da prizna postojanje NAMJERE u izvršenju
verbalne ili fizičke agresije ( Bandura, Žužul, Berković).
Nezgoda nije namjera!
Agresija i agresivnost se često koriste kao sinonimi.
Agresivnost je složena pojava i stanje koje se emocionalno i akcijski, manifestira kao nagon, srdžba, ljutnja, neprijateljstvo, posezanje i napadanje na osobu, objekt, teritorij, skupinu i šire.
Ona je biopsihološko svojstvo osnovano na instinktu samoodržanja i težnji k afirmaciji ličnosti. Očituje se u činima napadanja na sve što sprječava, ili bi moglo spriječiti zadovoljenje životnih potreba, ali i okrnjiti društveni ugled, uspjeh, slobodu akcije, itd.
Agresija je usmjerena na vrlo bliske osobe ili na njihove zamjene, kada nam osoba nije pri ruci, ili kada bi posljedice agresije bile previše “nezgodne” za vršioca agresije. Što je model bliži promatraču, utjecaj će biti veći.
Izvori agresivnog ponašanja
u obitelji (odnosi među članovima obitelji)
u djetetu (slika o sebi)
mentalni ili fizički nedostatak ( kompenzacija)
u školi
izvan obitelji i škole
Agresija kao naučeno ponašanje
Agresija kao jedan od naučenih oblika ponašanja po Zillmanu (1979, prema Žužul,1989) se usvaja na tri načina:
instrumentalnim učenjem (donosi nagradu)
učenjem podražaja koji se odnose na agresiju
socijalnim učenjem
Socijalno učenje je najznačajnije. Albert Bandura (1965, prema Žužul,1989), smatra da je agresija ispoljavanje naučenog ponašanja, bez predhodnih emocionalnih promjena. Promatranje ponašanja neke druge osobe dovest će do pojavljivanja tog istog ponašanja kod promatrača, ako je nagrađeno, odnosno do redukcije ao je kažnjeno.
Ako se agresivno ponašanje uči tada...
Možemo naučiti tehnike za redukciju istog (mehanizme inhibicije):
učimo neagresivne oblike ponašanja
razvijajmo empatiju
razvijamo altruizam
učimo asertivno ponašanje
učimo socijalne vještine
razvijamo prosocijalno ponašanje
Kako raditi s agresivnom djecom?
KORISTITI:
tehnike izražavanja i kreativnog oblikovanja
vježbe percepcije
vježbe samokontrole i ustrajnosti
vježbe uživljavanja i iskazivanja osjećaja
igra uloga
vježbe šetnja
vježbe opuštanja
komunikacijske i kontaktne igre
razvijanje socijalnh vještina
ja-poruke
redovite povratne informacije
Agresivno dijete – kako ga prepoznati?
KOGNITIVNE ZNAČAJKE ( spoznajna prerada znakova)
- osjetljivost na znakove neprijateljstva i na nagle kretnje
AFEKTIVNE ZNAČAJKE (emocija kao spona uzroka i posljedica; agresije)
- ljutnja, bijes, pomanjkanje empatije
SUVREMENE ZNAČAJKE
- dosada, potreba za izazovima, ispraznost, osjećaj ništavila, unutarnje nezadovoljstvo, nenalaženje osjećaja vlastite vrijednosti
Kako prepoznati žrtvu?...Tko je žrtva?
slabije dijete, nesklono svađama, često i primjerni učenici
djeca koja služe kao objekt objekt na kojeg se okomljuju drugi izrugivanjem i obezvrjeđivanjem
djeca iz subkulturnih sredina
djeca koja stoje uvijek po strani, kao da ih nema
hendikepirana djeca
PROVOKATIVNE ŽRTVE
spoj
ANKSIOZNE Ž. AGRESIVNE Ž.
Agresivnost učitelja upućena učeniku ???
vrijeđanje
prijetnje
izrugivanje
ignoriranje
podcjenjivanje djetetovih sposobnosti
iskazivanje bijesa
etiketiranje
prisiljavanje na aktivnosti koje služe kao kazna ( ispisivanje str. Izjavama tipa “Nisam bio dobar”)
prozivanje pogrdnim imenima...
fizička agresija( štipanje, čupanje, povlačenje za uši....)......
A učenika prema učitelju???
VERBALNA
psovke
prijetnje - reakcija na agresivnost učitelja
izrugivanje - doživljaj kazne kao osvete
optuživanje opravdano? - različite frustracije
- kumuliranje problema kod učenika
FIZIČKA AGRESIJA - reakcija na pretjerane i učestale
ozljeđivanje primjeddbe učitelja......
ranjavanje
ubojstva....
Kako smanjiti agresivnost u školi?
intervencijskim programom u školi
na nivou škole u razredu individualni pristup
-roditeljski sastanci u -igra uloga - sva mašta i kreativnost
prisutnosti djece - suradničko učenje učitelja i pomoć rodi-
- veći br. dežurnih nast. - sastanci... telja
- osoba za pomoć...
PODSJETIMO SE!!!
Pomozimo djetetu u izgradnji samopoštovanja i dobre slike o sebi!
Umjesto da budemo izvor kritike i negativne procjene, dajmo djetetu ohrabrenje i pomoć.
Dijete koje se osjeća voljeno i snažno puno lakše će mijenjati navike i držati se pravila, jer osjeća da može postići ono što zacrta.
Budimo mu podrška!
Ne koristimo vikanje, sarkazam, unošenje u lice i izgovaranje ružnih riječi kao odgojne metode!
Ne gubimo kontrolu, pokažimo djetetu kvalitetnije oblike rješavanja problema.
Ne kritizirajmo djetetov izgled!
Ne vrijeđajmo ga!
Ne uspoređujmo ga s drugim osobama (naročito ako su uspješnije)!
Pokažimo mu da ga volimo bezuvjetno!
Pokažimo mu da vjerujemo u njega i njegove odluke!
Naučimo ga da i neuspjeh može biti poticaj za daljni rad i razvoj.
Razvijajmo komunikaciju s djetetom.
Budimo otvoreni za razgovor i pažljivi slušatelji.
Imajmo na umu:
Čak i u krugu obitelji gdje bi dijete trebalo imati sigurnost i zaštitu, susreće nasilje.
Agresivnost (verbalna ili fizička) je jedan mogući set ponašanja koje koristimo kada smo ljuti, a usmjeren je na izazivanje štete, osvetu ili općenito na nanošenje boli.
Nesigurno dijete je sklono agresivnim oblicima ponašanja.
Agresija je povezana s nasiljem, kriminalom, zlostavljanjem u obitelji, razvodom braka, nesređenim međuljudskim odnosima, lošijim obavljanjem posla, lošijim zdravljem, emocionalnim poremećajima itd.
Što je dijete (čovjek) samopouzdanije, to će ga manje pogađati kritike ili odbacivanje drugih ljudi. Manje će se osjećati povrijeđeno, manje biti ljuto. Samopouzdana osoba znat će prihvatiti iazov i teže će biti sklona neprihvatljivim oblicima ponašanja.
ZAPAMTIMO !
AGRESIJA
je poziv u pomoć!!!!
izvor:
http://webcache.googleusercontent.com/s ... =firefox-a
i Dobra knjiga: u kojoj je razloženo da agresivnost proizlazi iz straha!!!
Naslov Agresivno ponašanje : psihologijska analiza / Miomir Žužul
Zagreb, RZ RK SSOH, 1989
KAKAV SAM JA?
poimanje sebe
↓
osjećaj vlastite vrijednosti
(eng. self respect)
KOLIKA JE MOJA VRIJEDNOST?
vrednovanje sebe
↓
samopouzdanje
(eng. self confidence)
OBITELJ KAO PRIMARNI IZVOR SAMOPOŠTOVANJA
Temelj ove veoma važne čovjekove osobine često bude izgrađen ili uništen u
djetinjstvu. Tu nastaju korijeni njegove ljubavi pema sebi.
Određeni su odnosom s ljudima koji su bili u bliskom kontaktu s djetetom od najranije dobi. Taj utjecaj je mogao biti pozitivan i ohrabrujući, ili negativan i odbacujući.
Svatko tko je osjetio fizičku i emocionalnu sklonost, odobravanje, ohrabrivanje i poticaj, imat će visoko razvijeno samopoštovanje, za razliku od onih koji su iskusili
nedostatak ljubavi i poticaja, oštro prekoravanje i ismijavanje, fizičko zlostavljanje, ili su pak bili izloženi dugotrajnoj iscrpljujućoj šutnji, ili nerealnim očekivanjima.
Samopoštovanje igra važnu ulogu u napretku i uspjehu u životu svakog ljudskog bića.
Ono utječe na uspjeh u školi, ali i na odnos prema drugima, pozitivan ili loš.
Dijete koje voli sebe
svjesno je da posjeduje određene kvalitete, koje i drugi poštuju
zadovoljno je i zato je njegovo ponašanje razumno i mirno
nema potrebe za nastupima gnjeva i agresivnosti da bi zadobilo pažnju
takvo dijete vrednuje sebe i drži do sebe, pa su male šanse da uradi nešto što će ga poniziti
teško će ga društvo natjerati da učini nešto loše
ono ima povjerenja u svoje sposobnosti, pa će uložiti više truda u postizanju viših ciljeva
u stanju je dati inicijativu za nove stvari i uključiti se u razne aktivnosti
Dijete s nedostatkom smopoštovanja
teško se pridržava vlastitih principa, lakše podliježe negativnim utjecajima
pogledi i mišljenja drugih imaju za njega veliko značenje
ima veće šanse da bude uvučeno u loše društvo
neuspjeh doživljava kao nešto što je zaslužilo
ovakvo prepuštanje porazu priprema ga za buduće neuspjehe i lišava ga želje da uspije u životu
nema nikakvu inicijativu
pati od negativnih emocija, kao što su bijes, zavist, razočarenje i sl.
spoznaja o sposobnosti i uspješnosti je odsutna, a ljubomora na tuđe uspjehe postaje prirodna, svakodnevna reakcija
često je bijesno na sebe, ili čak na one osobe koje drži odgovornim za svoj neuspjeh (obično roditelji i bliski članovi obitelji).
Pokazatelji visokog stupnja samopoštovanja djeteta:
neovisnost, otvorenost, spontanost, prilagodljivost, otvorenost i direktnost komunikacije, prihvaćanje sebe i drugih, emocionalna zrelost, poticanje sebe i drugih, neuspjesi kao poticaji za daljnji razvoj, slobodno izražavanje osjećaja...
Osoba s visokim stupnjem samopoštovanja voli sebe, misli o sebi dobro, spremna je suočiti se s problemom i spremna je raditi na sebi-mijenjati se. Ona nema potrebu za ispoljavanjem neprilagođe- nih oblika ponašanja, npr. agresije, ni za manipulacijom drugima.
Pokazatelji nedovoljnog samopoštovanja:
iznimna ovisnost, pesimističnost, strah od novih situacija i izazova,
usamljenost, izoliranost, osjećaj krivnje nakon ugodnih i neugodnih
iskustava, strah od pogrešaka i neuspjeha, odbacivanje sebe, posesivnost prema drugima, osjetljivost na kritiku, stalan osjećaj da su nesretni,
okrivljavanje drugih za svoje neuspjehe, sklonost brigama i tjeskobi,
neodlučnost, perfekcionističnost, stalno dokazivanje….
Pokazatelji osrednjeg samopoštovanja:
ovisnost, traženje odobravanja, opreznost, nepoduzetnost, sumnja u
svoje sposobnosti, poricanje postojanja problema, agresivnost ili
pasivnost, uspoređivanje sebe s drugima, prisutnost osjećaja
ljubomore na tuđi uspjeh i imovinu, izražavanje samo nekih
osjećaja,stalno nezadovoljstvo, nedovoljna samostalnost…
Osobe s osrednjim i nedovoljnim samopoštovanjem same pridonose
postojanju problema na svim područjima svoga djelovanja. One
bježe od problema, od bliskosti s drugim ljudima, pretjerano su
ambiciozni i stalno nezadovoljni. Skloni su manipuliranju s drugim
ljudima i iskazivanju agresije, verbalne ili fizičke.
Gdje griješimo?
Uvjetujemo ljubav!
Uspoređujemo dijete s nekim XY!
Koristimo TI- poruke!
Postavljamo im nerealne i visoke zahtjeve!
Želimo da žive naše neostvarene želje !
Koristimo zaštitne načine komuniciranja:- projekciju
- introjekciju
- regulatore distance
Što bi trebali?
Poštivati sve aspekte djetetovog bivstvovanja!:
fizičko biće
emocionalno biće
intelektualno biće
kreativno biće
biheviorističko biće
socijalno biće
Kako povećati samopouzdanje djeteta?
Unutarnje samopouzdanje (vrijedim jer postojim)
pružati bezuvjetnu ljubav djetetu
slušati dijete
obratiti pažnju na emocije
pomoći djeteteu da upozna sebe
često ga pohvaljivati (pohvala: kkonkretna, uočiti napor i proizvod, ne prtjerivati, pokazati osjećaje)
kritizirati postupke na pravi način (opisati ponašanje kojim nismo zadovoljni, dati objašnjanje zašto nismo zadovoljni, reći što očekujemo)
učiti dijete optimizmu
Vanjsko samopouzdanje (odnosi se na naše sposobnosti, na ono što možemo postići)
omogućiti djetetu osjećaj uspjeha
naučiti dijete da se uspoređuje sa sobom
vrednovati različita znanja i vještine (model višestrukih inteligencija)
opasnost uspjeha
naučiti se suočiti s neuspjehom
razvijati socijalne vještine
poticati asertivno ponašanje
AGRESIVNOST
“ Ionako sam loš. Zašto se ne bih tako i ponašao?”
“ Nitko me ne voli! Neću ni ja njih!”
“Ništa mi ne uspijeva. Baš sam glup i nesposoban!”…
Stalno ljuta i nezadovoljna osoba bit će sklona agresivnim oblicima ponašanja (verbalnim ili neverbalnim), direktnoj, a još češće indirektnoj agresiji.
S obzirom da su kukavice, tražit će žrtve sebi sličnih osobina. Osjećat će se jako i snažno fizički i emocionalno. Napokon će biti „zadovoljni“ sobom.
Što je agresija?
Definicije:
” Čin kojemu je cilj nanošenje štete nekom organizmu ili supstitutu organima”, (Dollard, Miller, Doob)
” Ponašanje koje rezultira osobnim povredama i fizičkom uništavanju”, (Bandura)
” Agresija je svaka reakcija izvedena s namjerom da se drugome nanese šteta bilo koje vrste, bez obzira da li će ona biti do kraja izvršena”, ( Žužul)
Što razlikuje definicije?
Spremnost autora da prizna postojanje NAMJERE u izvršenju
verbalne ili fizičke agresije ( Bandura, Žužul, Berković).
Nezgoda nije namjera!
Agresija i agresivnost se često koriste kao sinonimi.
Agresivnost je složena pojava i stanje koje se emocionalno i akcijski, manifestira kao nagon, srdžba, ljutnja, neprijateljstvo, posezanje i napadanje na osobu, objekt, teritorij, skupinu i šire.
Ona je biopsihološko svojstvo osnovano na instinktu samoodržanja i težnji k afirmaciji ličnosti. Očituje se u činima napadanja na sve što sprječava, ili bi moglo spriječiti zadovoljenje životnih potreba, ali i okrnjiti društveni ugled, uspjeh, slobodu akcije, itd.
Agresija je usmjerena na vrlo bliske osobe ili na njihove zamjene, kada nam osoba nije pri ruci, ili kada bi posljedice agresije bile previše “nezgodne” za vršioca agresije. Što je model bliži promatraču, utjecaj će biti veći.
Izvori agresivnog ponašanja
u obitelji (odnosi među članovima obitelji)
u djetetu (slika o sebi)
mentalni ili fizički nedostatak ( kompenzacija)
u školi
izvan obitelji i škole
Agresija kao naučeno ponašanje
Agresija kao jedan od naučenih oblika ponašanja po Zillmanu (1979, prema Žužul,1989) se usvaja na tri načina:
instrumentalnim učenjem (donosi nagradu)
učenjem podražaja koji se odnose na agresiju
socijalnim učenjem
Socijalno učenje je najznačajnije. Albert Bandura (1965, prema Žužul,1989), smatra da je agresija ispoljavanje naučenog ponašanja, bez predhodnih emocionalnih promjena. Promatranje ponašanja neke druge osobe dovest će do pojavljivanja tog istog ponašanja kod promatrača, ako je nagrađeno, odnosno do redukcije ao je kažnjeno.
Ako se agresivno ponašanje uči tada...
Možemo naučiti tehnike za redukciju istog (mehanizme inhibicije):
učimo neagresivne oblike ponašanja
razvijajmo empatiju
razvijamo altruizam
učimo asertivno ponašanje
učimo socijalne vještine
razvijamo prosocijalno ponašanje
Kako raditi s agresivnom djecom?
KORISTITI:
tehnike izražavanja i kreativnog oblikovanja
vježbe percepcije
vježbe samokontrole i ustrajnosti
vježbe uživljavanja i iskazivanja osjećaja
igra uloga
vježbe šetnja
vježbe opuštanja
komunikacijske i kontaktne igre
razvijanje socijalnh vještina
ja-poruke
redovite povratne informacije
Agresivno dijete – kako ga prepoznati?
KOGNITIVNE ZNAČAJKE ( spoznajna prerada znakova)
- osjetljivost na znakove neprijateljstva i na nagle kretnje
AFEKTIVNE ZNAČAJKE (emocija kao spona uzroka i posljedica; agresije)
- ljutnja, bijes, pomanjkanje empatije
SUVREMENE ZNAČAJKE
- dosada, potreba za izazovima, ispraznost, osjećaj ništavila, unutarnje nezadovoljstvo, nenalaženje osjećaja vlastite vrijednosti
Kako prepoznati žrtvu?...Tko je žrtva?
slabije dijete, nesklono svađama, često i primjerni učenici
djeca koja služe kao objekt objekt na kojeg se okomljuju drugi izrugivanjem i obezvrjeđivanjem
djeca iz subkulturnih sredina
djeca koja stoje uvijek po strani, kao da ih nema
hendikepirana djeca
PROVOKATIVNE ŽRTVE
spoj
ANKSIOZNE Ž. AGRESIVNE Ž.
Agresivnost učitelja upućena učeniku ???
vrijeđanje
prijetnje
izrugivanje
ignoriranje
podcjenjivanje djetetovih sposobnosti
iskazivanje bijesa
etiketiranje
prisiljavanje na aktivnosti koje služe kao kazna ( ispisivanje str. Izjavama tipa “Nisam bio dobar”)
prozivanje pogrdnim imenima...
fizička agresija( štipanje, čupanje, povlačenje za uši....)......
A učenika prema učitelju???
VERBALNA
psovke
prijetnje - reakcija na agresivnost učitelja
izrugivanje - doživljaj kazne kao osvete
optuživanje opravdano? - različite frustracije
- kumuliranje problema kod učenika
FIZIČKA AGRESIJA - reakcija na pretjerane i učestale
ozljeđivanje primjeddbe učitelja......
ranjavanje
ubojstva....
Kako smanjiti agresivnost u školi?
intervencijskim programom u školi
na nivou škole u razredu individualni pristup
-roditeljski sastanci u -igra uloga - sva mašta i kreativnost
prisutnosti djece - suradničko učenje učitelja i pomoć rodi-
- veći br. dežurnih nast. - sastanci... telja
- osoba za pomoć...
PODSJETIMO SE!!!
Pomozimo djetetu u izgradnji samopoštovanja i dobre slike o sebi!
Umjesto da budemo izvor kritike i negativne procjene, dajmo djetetu ohrabrenje i pomoć.
Dijete koje se osjeća voljeno i snažno puno lakše će mijenjati navike i držati se pravila, jer osjeća da može postići ono što zacrta.
Budimo mu podrška!
Ne koristimo vikanje, sarkazam, unošenje u lice i izgovaranje ružnih riječi kao odgojne metode!
Ne gubimo kontrolu, pokažimo djetetu kvalitetnije oblike rješavanja problema.
Ne kritizirajmo djetetov izgled!
Ne vrijeđajmo ga!
Ne uspoređujmo ga s drugim osobama (naročito ako su uspješnije)!
Pokažimo mu da ga volimo bezuvjetno!
Pokažimo mu da vjerujemo u njega i njegove odluke!
Naučimo ga da i neuspjeh može biti poticaj za daljni rad i razvoj.
Razvijajmo komunikaciju s djetetom.
Budimo otvoreni za razgovor i pažljivi slušatelji.
Imajmo na umu:
Čak i u krugu obitelji gdje bi dijete trebalo imati sigurnost i zaštitu, susreće nasilje.
Agresivnost (verbalna ili fizička) je jedan mogući set ponašanja koje koristimo kada smo ljuti, a usmjeren je na izazivanje štete, osvetu ili općenito na nanošenje boli.
Nesigurno dijete je sklono agresivnim oblicima ponašanja.
Agresija je povezana s nasiljem, kriminalom, zlostavljanjem u obitelji, razvodom braka, nesređenim međuljudskim odnosima, lošijim obavljanjem posla, lošijim zdravljem, emocionalnim poremećajima itd.
Što je dijete (čovjek) samopouzdanije, to će ga manje pogađati kritike ili odbacivanje drugih ljudi. Manje će se osjećati povrijeđeno, manje biti ljuto. Samopouzdana osoba znat će prihvatiti iazov i teže će biti sklona neprihvatljivim oblicima ponašanja.
ZAPAMTIMO !
AGRESIJA
je poziv u pomoć!!!!
izvor:
http://webcache.googleusercontent.com/s ... =firefox-a
i Dobra knjiga: u kojoj je razloženo da agresivnost proizlazi iz straha!!!
Naslov Agresivno ponašanje : psihologijska analiza / Miomir Žužul
Zagreb, RZ RK SSOH, 1989
Samo ne volim Miomira Žužula nikako 
Comment