Utjecaj alge spiruline na sintezu bjelančevina skeletnog mišićja kod štakora
Dopuna spirulinom se ne može koristiti kao značajniji izvor bjelančevina za sportaše, ali stimulira nastanak crvenih krvnih zrnaca (pogotovo kod deficitnih stanja) i jačanja imunitet. To su argumenti koji se ne smiju zanemariti niti u vrhunskom sportu.
Cianobakterije su nastale prije oko 3.5 milijardi godina. Među te bakterije-biljke spadaju u spiruline (Arthrospira), koje postižu 0.3-0.5 mm dužinu, te ih vidimo i golim okom. Zbog njihove probavljivosti već su odavno dio naše prehrane. Najraniji podaci o konzumiranju tih algi sežu iz dalekog 16. stoljeća, pater Toribio de Bonavente je tada zapazio da indijanci u glavnom gradu Asteškog carstva, na sredini jezera Tezcoco, na otoku Tenochtitlanu sa površine vode skupljaju nekakvu hranu koju su pripremali na razne načine.
Spirulina platensis je vrijedna pažnje: sadrži oko 56-77% bjelančevina (ovisno od uvjeta okoliša), sastav aminokiselina je savršen, barem što se tiče proteinskih izvora biljnog podrijetla, omjer triju aminokiselina: cisteina, metionina, lizina donekle je niži od idealnog. Spirulina je popularna dopuna prehrani (nalazi se i u Scitec Essentials Greens-u), jer jača imunosustav, stimulativno djeluje na stvaranje crvenih krvnih zrnaca. U krugu sportaša nakon velikih fizičkih opterećenja u mokraći se često mogu iskazati hemoglobin i crvena krvna zrnca. Nakon relaksacije ova pojava obično nestaje, mada može doći do anemije uslijed nepovoljnih procesa. Spirulina je tijekom kratkog eksperimenta od dva tjedna povoljno utjecala na razinu hemoglobina u krvi, na broj crvenih krvnih zrnaca, čak i na imunitet, mada danas o tome ima malo podataka.
Jedno itraživanje, koje je objavljeno 2008. godine, pratilo je djelovanje Spiruline, kao isključivog izvora bjelančevine na skeletno mišićje štakora u rastu. Tijekom istraživanja mlade (30 dana stari) Wistar štakore su hranili tijekom 60 dana sa 17% Spirulina bjelnačevinama ili 17% bjelančevina kazeina, odredivši kompletan bjelančevinski sadržaj skeletnog mišićja i DNA sadržaj, stupanj sinteze bjelančevina i degradacije, kao i ekspresiju miozin bjelančevina/e. Temeljem rezutata tjelesna masa dvije skupine (kazein=427.3 +/- 8.6; Spirulina=434.6 +/- 7.7 g) i duljina (kazein=25.4 +/- 0.2; Spirulina=25.6 +/- 0.2 cm) su bile slične. Bjelančevinski sadržaj soleus mišića (kazein=2.9 +/- 0.1; Spirulina=2.7 +/- 0.1 mg/100 mg) a DNA sadržaj (kazein=0.084 +/- 0.005; Spirulina=0.074 +/- 0.005 mg/100 mg) također bio sličan u te dvije skupine. Sinteza (kazein=17.5 +/- 1.0; Spirulina=25.2 +/- 1.9 pmol/mg/sat) i miozin sadržaj pokazali su značajne razlike između skupina, u korist Spiruline (P < 0.05, t test).
Zaključak:
Spirulina se mogla usporediti sa kazeinom, kao izvor bjelančevina za štakore u rastu, značajno je povećala sintezu bjelančevina u skeletnom mišićju. Dopuna spirulinom se u krugu sportaša ne može koristiti kao značajniji izvor bjelančevina, ali je korisna za stvaranje crvenih krvnih zrnaca (pogotovo kod deficitnih stanja) i za jačanje imuniteta. Vjerojatno nije slučajnost što su olimpijske momčadi Kine i Kube prema jednoj studiji iz 2000.g. dnevno konzumirale spiruIinu tijekom priprema i prije natjecanja. Ovo područje zahtijeva opsežna istraživanja, ali zbog nevjerojatno puno povoljnih osobina vrijedi se time pozabaviti. Proizvodi su za većinu ljudi sigurni, ali opreza nikad dosta, pošto ima nuspojava zajedno sa lijekovima i može utjecati na autoimune bolesti, zato je prije upotrebe preporučljivo konzultirati liječnika ili dijetetičara!
Istraživači: Voltarelli FA, de Mello MA.
Literatura: "Spirulina enhanced the skeletal muscle protein in growing rats." Eur J Nutr. 2008 Oct;47(7):393-400.
Dopuna spirulinom se ne može koristiti kao značajniji izvor bjelančevina za sportaše, ali stimulira nastanak crvenih krvnih zrnaca (pogotovo kod deficitnih stanja) i jačanja imunitet. To su argumenti koji se ne smiju zanemariti niti u vrhunskom sportu.
Cianobakterije su nastale prije oko 3.5 milijardi godina. Među te bakterije-biljke spadaju u spiruline (Arthrospira), koje postižu 0.3-0.5 mm dužinu, te ih vidimo i golim okom. Zbog njihove probavljivosti već su odavno dio naše prehrane. Najraniji podaci o konzumiranju tih algi sežu iz dalekog 16. stoljeća, pater Toribio de Bonavente je tada zapazio da indijanci u glavnom gradu Asteškog carstva, na sredini jezera Tezcoco, na otoku Tenochtitlanu sa površine vode skupljaju nekakvu hranu koju su pripremali na razne načine.
Spirulina platensis je vrijedna pažnje: sadrži oko 56-77% bjelančevina (ovisno od uvjeta okoliša), sastav aminokiselina je savršen, barem što se tiče proteinskih izvora biljnog podrijetla, omjer triju aminokiselina: cisteina, metionina, lizina donekle je niži od idealnog. Spirulina je popularna dopuna prehrani (nalazi se i u Scitec Essentials Greens-u), jer jača imunosustav, stimulativno djeluje na stvaranje crvenih krvnih zrnaca. U krugu sportaša nakon velikih fizičkih opterećenja u mokraći se često mogu iskazati hemoglobin i crvena krvna zrnca. Nakon relaksacije ova pojava obično nestaje, mada može doći do anemije uslijed nepovoljnih procesa. Spirulina je tijekom kratkog eksperimenta od dva tjedna povoljno utjecala na razinu hemoglobina u krvi, na broj crvenih krvnih zrnaca, čak i na imunitet, mada danas o tome ima malo podataka.
Jedno itraživanje, koje je objavljeno 2008. godine, pratilo je djelovanje Spiruline, kao isključivog izvora bjelančevine na skeletno mišićje štakora u rastu. Tijekom istraživanja mlade (30 dana stari) Wistar štakore su hranili tijekom 60 dana sa 17% Spirulina bjelnačevinama ili 17% bjelančevina kazeina, odredivši kompletan bjelančevinski sadržaj skeletnog mišićja i DNA sadržaj, stupanj sinteze bjelančevina i degradacije, kao i ekspresiju miozin bjelančevina/e. Temeljem rezutata tjelesna masa dvije skupine (kazein=427.3 +/- 8.6; Spirulina=434.6 +/- 7.7 g) i duljina (kazein=25.4 +/- 0.2; Spirulina=25.6 +/- 0.2 cm) su bile slične. Bjelančevinski sadržaj soleus mišića (kazein=2.9 +/- 0.1; Spirulina=2.7 +/- 0.1 mg/100 mg) a DNA sadržaj (kazein=0.084 +/- 0.005; Spirulina=0.074 +/- 0.005 mg/100 mg) također bio sličan u te dvije skupine. Sinteza (kazein=17.5 +/- 1.0; Spirulina=25.2 +/- 1.9 pmol/mg/sat) i miozin sadržaj pokazali su značajne razlike između skupina, u korist Spiruline (P < 0.05, t test).
Zaključak:
Spirulina se mogla usporediti sa kazeinom, kao izvor bjelančevina za štakore u rastu, značajno je povećala sintezu bjelančevina u skeletnom mišićju. Dopuna spirulinom se u krugu sportaša ne može koristiti kao značajniji izvor bjelančevina, ali je korisna za stvaranje crvenih krvnih zrnaca (pogotovo kod deficitnih stanja) i za jačanje imuniteta. Vjerojatno nije slučajnost što su olimpijske momčadi Kine i Kube prema jednoj studiji iz 2000.g. dnevno konzumirale spiruIinu tijekom priprema i prije natjecanja. Ovo područje zahtijeva opsežna istraživanja, ali zbog nevjerojatno puno povoljnih osobina vrijedi se time pozabaviti. Proizvodi su za većinu ljudi sigurni, ali opreza nikad dosta, pošto ima nuspojava zajedno sa lijekovima i može utjecati na autoimune bolesti, zato je prije upotrebe preporučljivo konzultirati liječnika ili dijetetičara!
Istraživači: Voltarelli FA, de Mello MA.
Literatura: "Spirulina enhanced the skeletal muscle protein in growing rats." Eur J Nutr. 2008 Oct;47(7):393-400.
Comment