Tweet
Re: Vaznost tajminga
znam da zvuči glupo ali o tim vlaknima sam čito na netu...brza, spora i srednja 
Originally posted by Dalibor
-
IZ ZNOJAVE RUKE ČELIK PROGOVORI! -
Re: Važnost tajminga (pauze između serija)
Citat:
"Tri glavne vrste mišićnog tkiva:
1. Srčano
2. Glatko
3. Poprečno prugasto ( skeletalno)
Mi ćemo se bazirati na skeletalno mišićje koje nam konverzijom kemijske energije u mehaničku omogućava kretanje! Proći ćemo kroz onsovne (iako je osnovna, ova podjela je i najbitnija) tipove mišićnih vlakana kod skeletalnog mišićja!
1. Spora mišićna vlakna oksidativnog tipa - Slow Twitch Oxidative ( tip I )
2. Brza vlakna oksidativno - glikolitičkog tipa - Fast Twitch Oxidative - Glycolytic ( tip IIa )
3. Brza vlakna glikolitičkog tipa - Fast Twitch Gylcolytic type
( tip IIb )
Mišićna vlakna tipa I
Mišićna vlakna ovog tipa su uključena u aktivnosti kod kojih je važna izdržljivost! Isto tako važno je napomenuti njihovu sposbnost da proizvode energiju u prisutnosti kisika, stoga su primarno aerobna, boja im je crvena zbog mioglobulina (proteina koji sadrži željeto i zaslužan za pohranu i dostavu kisika) a energiju koriste masne kiseline te imaju veliku otpornost prema umoru! Svime ovime što smo rekli jasno nam je da ova vlakna nisu poznata po brzini kontrakcije ili anaerobnom kapacitetu!
Mišićna vlakna tipa II
Vlakna ovog tipa mopgu se podjeliti na najmanje dvije podgrupe (tip IIa i tip IIb)! Ova vlakna služe za aktivnosti u kojima se traži snaga i eksplozivnost! Tip IIa je prijelazni tip između sporih i brzih vlakana time što je i aneroban (glikolitičan) i aeroban (okisdativan)! No iako je prijelazno vlakno zbog toga što je brži od sporih vlakana, nije podoban za aktivnosnti u kojima se zahtjeva izdržljivost! Boja mu je crvekasta zbog određenog sadržaja mioglobulina ( pošto je dijelom aeorban tip vlakana)!
Nasuprot njima, tip IIb je uistinu brzo mišićno vlakno sa velikim brzinama kontrakcija! Ova vlakna su skoro potpuno anerobna i imaju minimalan kapacitet za aerobno proizvođenje energije što ih lišava potrebe za mioglobulinom pa ih zovemo i bijela mišićna vlakna! Za produkciju energije ovise o glikogenu i stoga su jako podložna zamoru! Ova vlakna često nakupljaju mliječnu kiselinu koja dovodi do rapidnog zamora ako je se tijelo ne riješi!
E sad, ono važno na što treba obratiti pažnju: Sva ova vlakna se kako ste već vjerovatno shvatili aktiviraju drugčijim načinom rada, recimo vlakna tipa IIb se aktiviraju samo kod maksimalnog napora! Ostala vlakna se aktiviraju kod aktivnosti lagane i srednje težine! Ono što treba uzeti u obzir je da način treniranja može dovesti do promjena u karakteristikama valakana, što bi značilo: kod jednog maratonca koji koristi samo mišićna vlakna tipa I, mišićna vlakna tipa II počnu se prilagođavati i poprimati karakteristike sporih vlakana!
Distribucija mišićnih vlakana
Količina jednog ili drugog tipa vlakana kod osobe je genetski određena, ali normalno mišićno tkivo sadržava sve tipove! No kako smo već rekli, količina i raspodjeljenost tipova mišićnih vlakana je različita od osobe do osobe! Opet, važno je naglasiti da se i na to može utjecati načinom treninga!"
I citat prof. Jakšića:
"Neki mišići su građeni u većem postotku od bijelih (brzo kontahirajućih, "eksplozivnih") vlakana; npr. biceps, a neki pak od crvenih; npr. list.
Čovjek je jedna od rijetkih vrsta koja je preživjela evoluciju, naravno; tako da se uspješno prilagođavao (adaptirao).
To, između ostalog, znači da su mu oni mišići, koji trebaju moći biti aktivni satima (npr. u listovima) građeni u većem postotku od crvenih (sporo kontrahirajućih, "izdržljivih") vlakana, a oni mišići, koji trebaju moći obavljati eksplozivne radnje, (npr. biceps); od bijelih (brzo kontahirajućih, "eksplozivnih") vlakana.
Omjer bijelih i crvenih vlakana, u pojedinom mišiću, varira od pojedinca do pojedinca (kao i mnogo što drugo) i može biti ustanovljen jedino biopsijom (uzimanjem uzorka mišića šupljom iglom i, potom, mikroskopskom analizom uzorka).
U sportski razvijenim zemljama; djeci, koju roditelji namjeravaju usmjeriti, npr.; u atletiku, biopsijom se određuje je li netko "rođen" da bude sprinter, srednjeprugaš ili dugoprugaš.
U praksi: eksperimentiraš s brojem ponavljanja dok ne nađeš koji ti broj daje najveći napredak kod pojedinog mišića!"
U principu, dalje se preporučuje da se treba dizati eksplozivno, a spuštati polako, kako bismo dvostruko više oštetili mišić, tj. oba tipa vlakana i doprinjeli maksimalnoj hipertrofiji. Eto, mislim da je to važno naglasiti jer mnogi zanemaruju tehniku radi dizanja većeg tereta, a u principu time si odmažu. Bolje će se pogoditi, npr. pectoralis sa 60 kg u benchu koje eksplozivno dignete i polako spustite, nego sa 70 kg koje ćete brzo dignuti, ali i brzo spustiti.
Priloženi tekst je sa stranice: http://www.fitness.com.hr/blog/Switchin ... tavi_.aspxHrana se važe sirova. Žutanjak je super.Comment
-
Re: Važnost tajminga (pauze između serija)
Super je članak, to se mora znat da je bolje radit s manjom kilažom polako i pravilno nego sa većom nabrzinu i tek toliko da digneš i da vide ostali kakva si faca. Ja treniram 5 godina i dan danas na benchu dižem 50-60 kg
Uopce se ne forsam, radim pravilno i da osjetim mišiće.
Comment
-
Re: Važnost tajminga (pauze između serija)
nhf al niko se nije nabildao od 50-60 kg bencha
mislim ok radi ti tako da osjetiš mišiće, ali nemoj se uvjeravat da težine nisu važne jer jesu.ne repam o politici možda bi trebo,
politika je mala ljadro još je nisam jeboComment
-
Re: Važnost tajminga (pauze između serija)
Hah, sve to vrijedi, samo kažem nemožeš odmah veliku kilažu nabit, već postepeno...
Meni paše takva kilaža, nabildan sam si super i ne palim se na neke jake mišiće, mada nisam ja baš tak mali, stavim kroz mjesec - dva slike svoje ^^Comment
-
Re: Važnost tajminga (pauze između serija)
5 godinaOriginally posted by JoochySuper je članak, to se mora znat da je bolje radit s manjom kilažom polako i pravilno nego sa većom nabrzinu i tek toliko da digneš i da vide ostali kakva si faca. Ja treniram 5 godina i dan danas na benchu dižem 50-60 kg Uopce se ne forsam, radim pravilno i da osjetim mišiće.
jbm pa ja sam prvi put na benchu krenio s 50kg i od onda nikad ispod, prijatelju nemoj se ljutit al to ti ne valja, ni najmanje, stvaraš si nepovoljne uvjete za napredak, progresija je jedna od važnijih stvari pri radu s utezima a ti štekaš na tom polju
Those who are enamored of practice without science are like a pilot who goes onto a ship without rudder or compass and never has any certainty to where he is going.Comment
-
Re: Važnost tajminga (pauze između serija)
Ma dobro ne treniram konstantno 5 godina, bilo je i prekida po 1-2-3 mjeseca... pa opet 3-4mjeseca treniram, pa opet stanka 2mjeseca i tako je to išlo u krug. Isto tako do prije 3 mjeseca sam imao stanku od 5 mjeseci pa padneš, ali dobro... Sad opet treniram već 3 mjeseca, no sad valjda necu prestat iduci mjesec, valjda bude para i volje Kao sto sam rekao nije da sam zagrizen da budem ogroman, na početku mi je bio cilj smrsavit, sad kad sam to postigao cilj mi je da se zategnem i tako to A u tom periodu sam se jako razvio i oblikovao...
Comment
-
Re: Vaznost tajminga
??Originally posted by Dalibor
nisam strucnjak ali
http://www.building-body.com/SAIS-trening-program.html
ovdje kazu nesto drugoComment
Comment